Na izborima u doba korone uspjeli smo pobijediti kriminalno mafijaški režim. Crna Gora je jedina država u Evropi, koja nikada u svojoj povijesti nije promijenila vlast na izborima. Režim Mile Đukanovića je kontinuitet vladavine koja je na neki način trajala od 1945, a on je bio na vlasti posljednjih 30 godina. Mi smo pobijedili takav režim i kriminalnu hobotnicu koja svoje krake ima širom regije. Uzburkali su se duhovi prošlosti. Novi ljudi mogu dati novu vrijednost politici u Crnoj Gori i regiji

Jedna od novih zvijezda crnogorske politike bez sumnje je Dritan Abazović. Rođen je 1985. godine u albanskoj obitelji u Ulcinju, a danas odlučuje o budućnosti Crne Gore. Dio je onih koji su srušili dugogodišnju vladavinu Mile Đukanovića, crnogorskog vladara posljednjih trideset godina kojeg jedni doživljavaju kao dugovječnog političara koji je izveo državu na europski put, dok mu drugi zamjeraju da je šef zemlje koja više liči na mafijaško gnijezdo nego demokratsku državu.

Abazović je diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a poslije toga magistrirao i doktorirao na sarajevskom sveučilištu. Dugo je surađivao s nevladinim organizacijama, radio razne projekte, a jedno je vrijeme proveo i u Sjedinjenim Državama. Radio je i kao srednjoškolski profesor, a prije tri godine je potpisao onu sada već slavnu Deklaraciju o zajedničkom jeziku Crnogoraca, Hrvata, Srba i Bošnjaka. Dugo je i u politici, a Pozitivna Crna Gora čiji je bio suosnivač ušla je i u parlament. Jedno je vrijeme bio nezavisni zastupnik, zatim se pridružio Ujedinjenoj akciji reformi, URA i postao čelnik platforme Crno na bijelo koja je postala presudna za rušenje Đukanovića.

"Pošteni" Albanac

Abazović je tako izbio u prvi plan i njegovih pet mandata su presudni. Neki posprdno kažu da je riječ o 'poštenom' Albancu, izraz iz vremena komunističke Jugoslavije kada se to pripisivalo onim Albancima koji su imali projugoslavenski stav. Đukanović je za njega jednom rekao da je 'bitanga', a svi se slažu da je prije riječ o vrlo obrazovanom mladom čovjeku koji uporno ponavlja da je za Crnu Goru budućnost u europskoj obitelji.

Kaže to i u razgovoru za Glas Istre, u više navrata naglašavajući da se u vanjskoj politici neće ništa mijenjati. Crna Gora, kako je vidi Abazović, treba nastaviti europski put i ostati uz NATO. Bit će još svega, Đukanović se sigurno neće predavati, pa će Abazović tek trebati iskazati političku vještinu koja je potrebna da saživi projekt nove Crne Gore.

- Kada se može očekivati formiranje nove vlade i je li realno da Zdravko Krivokapić bude novi premijer?

- Proces formiranja Vlade nije nešto što se može očekivati da bude završeno za nekoliko dana. Još nakon objavljivanja preliminarnih rezultata, koji su pokazali da ove tri liste imaju većinu u novom sazivu parlamenta, mi smo otpočeli neformalne razgovore. Za sada sve ide u dobrom pravcu i očekujemo da pregovori budu završeni u što skorijem roku. Konstitutivna sjednica novog saziva parlamenta zakazana je za 23. rujna, kada će biti izvršena verifikacija mandata, a mi idemo u pravcu toga da do tada imamo i prijedlog za mjesto predsjednika Skupštine. Iz svega ovoga možete zaključiti da aktivno radimo na ovim pitanjima, a formiranje Vlade se mora desiti što prije jer je to potreba građana, privrede, ali i države. U pregovorima će naravno biti obuhvaćena i personalna rješenja i ja lično, nemam ništa protiv, da gospodin Krivokapić, kao novo lice na političkoj sceni bude mandatar.

- Koje su vaše ambicije kod formiranja nove vlasti u Crnoj Gori?

- Naše ambicije nisu osobne, bitno nam je programsko opredjeljenje i stručnost kadrova u Vladi. Dva su najznačajnija segmenta u budućem radu Vlade, prvi je jasan vanjskopolitički kurs i Crna Gora kao dobar partner NATO savezu i prva naredna članica Europske unije. Drugi segment se odnosi na unutrašnju politiku, pri čemu je najznačajnija borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, uz provođenje strukturnih reformi koje nova Vlada mora učiniti. Naš cilj je Crna Gora kao građanska, europska i ekološka država i to je postulat od kojeg nećemo odstupiti ni po koju cijenu. Što se tiče nacionalnih i državnih interesa, ne postoji prostor za bilo kakve kompromise.

- U mnogim zemljama u regiji, pa tako i u Hrvatskoj, promjena vlasti u Crnoj Gori protumačena je ne samo kao poraz politike dosadašnjeg vodstva i Mile Đukanovića, već i kao pobjeda prosrpske struje. Je li to točno?

- U Crnoj Gori su se desile povijesne stvari, mi smo na izborima, koje je organizirala dosadašnja vlast, u specifičnim uvjetima, u doba korone, uspjeli pobijediti kriminalno mafijaški režim. Podsjetit ću da je Crna Gora jedina država u Europi koja nikada u svojoj povijesti na izborima nije promijenila vlast. Režim Mile Đukanovića je kontinuitet vladavine koja je na neki način trajala od 1945, a konkretno gospodin Đukanović je bio na vlasti posljednjih 30 godina. Upravo je on bio aktivni učesnik događanja 1990-ih godina. Mi smo pobijedili takav režim i kriminalnu hobotnicu koja svoje krake ima širom regije. To je nova realnost, zbog čega su se i uzburkali duhovi prošlosti. Novi ljudi, neopterećeni balastom 90-ih, mogu dati novu vrijednost politici i u Crnoj Gori, ali i regiji.

- Što se najviše zamjera Đukanoviću?

- Đukanoviću možemo zamjeriti mnogo toga. To je čovjek koji je u potpunosti zarobio državu, privatizirao institucije, pri čemu je doveo do toga da cijeli sistem zavisi od par pojedinaca. On ni u jednom trenutku nije branio državu Crnu Goru, niti se borio za njen razvoj, već je isključivo vodio računa o svom interesu, jasno povećavajući svoje bogatstvo. Od stjecanja nezavisnosti, u Crnoj Gori nije radio na stvaranju pomirenog društva, gdje će svi građani, bez obzira na to kako se osjećaju vjerski ili nacionalno, biti integrirani dio države Crne Gore. Konstantno polarizujući i dijeleći ljude pokušavao je da vlada na matrici podjela.

- Koliko je Srpska pravoslavna crkva bila presudna za rezultate izbora?

- Jasno je da je SPC imala utjecaj na političku scenu i rezultate izbora, međutim treba se vratiti malo unazad, bez želje da aboliram bilo koga od odgovornosti. Đukanović je taj koji je SPC i uveo u političku igru, on je to uradio da dodatno polarizira ionako već podijeljeno crnogorsko društvo. Zakon o slobodi vjeroispovijesti   imao je funkciju da obilježi izbornu kampanju, a sve u predvečerje parlamentarnih izbora. Kalkulacija Đukanovića bila je da će nakon pojačanih podjela na neki način stvoriti referendumsku atmosferu i sebe predstaviti kao zaštitnika države. Ono što posebno želim istaći je da koalicija Crno na bijelo i Građanski pokret URA Crnu Goru isključivo vide kao sekularnu državu, čije je mjesto na Zapadu, među razvijenim demokratskim državama.

- Ostaje li Crna Gora na europskom putu i kakav će biti odnos nove vlasti prema NATO-u?

- Mi smo, kao URA, već dio Europske unije jer smo nedavno postali članica Zelenih Europe. Crna Gora i ubuduće ostaje posvećena svom europskom putu. Niti jedna od koalicija koje čine okosnicu nove vlasti ne dovodi u pitanje europsku integraciju Crne Gore. Smatram da je smjena režima korak dalje na europskom putu, kao preduvjet demokratizacije društva. Jedan od principa na kojima će počivati buduća vlast jeste provođenje suštinskih reformi kako bi se ubrzao put ka članstvu u EU. Dosadašnje elite na vlasti nisu mogle krenuti u provođenje tih reformi, naročito kada se u obzir uzmu poglavlja 23 i 24 koja se odnose na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

- Znači li to da nisu mogla biti niti zatvorena ta osjetljiva poglavlja?

- Oni nisu mogli zatvoriti ta poglavlja jer bi to značilo da moraju krenuti sami na sebe. Samo ljudi koji nemaju kriminalne konekcije, koji nisu ogrezli u korupciji, mogu zatvoriti najznačajnija poglavlja u procesu pristupanja EU. Mi ćemo to i uraditi. Drago mi je da su se budući koalicijski partneri složili da vanjskopolitički ciljevi Crne Gore, i u mandatu nove Vlade ostanu isti, a to svakako podrazumijeva i naš odnos s partnerima u NATO-u. U sporazumu koji su potpisali lideri tri liste koje čine većinu, jasno je naznačeno unapređenje suradnje s NATO savezom i puna posvećenost reformama kako bi Crna Gora postala prva sljedeća članica Europske unije.

Krah turističke sezone

- Očekujete li nastavak suradnje Crne Gore i Hrvatske?

- Dobrosusjedska politika je jedan od stupova na kojima treba graditi europsku perspektivu Crne Gore i regije. Odnose među državama treba graditi isključivo na potrebama građana, a ne na interesima elita na vlasti. Vrlo često su odnosi među građanima u regiji znatno bolji nego što to prikazuju mediji, slušajući elite na vlasti. Mi smo u regiji, u svakom mogućem aspektu, usmjereni jedni na druge. Vrlo je važno imati dobre odnose s velikim europskim zemljama, ali je najvažnije razvijati iskrene i dobre odnose sa zemljama u regiji. Mi Hrvatsku vidimo kao susjeda, članicu EU, koja nam je do sada bila važan partner, naročito u procesu europskih integracija. Uvjereni smo da će suradnja naše dvije države ići uzlaznom linijom, a mi ćemo se kao konstituent nove vlasti za to snažno zalagati.

Povezane vijesti

• NATO pozvao Crnu Goru u članstvo
• U Podgorici prosvjedi protiv ulaska Crne Gore u NATO
• Crnogorski premijer uputio oštru poruku Hrvatskoj: Raspolažemo svojom imovinom kako mislimo da treba