Davos slavi 50 godina u sjeni svjetskih kriza: ANDREJ PLENKOVIĆ S TRUMPOM I THUNBERG O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Kongresni centar u Davosu

I ove godine brojni su kritičari okupljanja u Davosu koji tvrde da takvi skupovi ništa ne rješavaju, da se čuju prazne riječi, a dalje svijet 'plovi' kao do sada. Ti kritičari posebno optužuju političku elitu svijeta da ništa nije konkretno učinila ni kada je riječ o utjecaju na okoliš, a stanje je alarmantno

Donald Trump i Greta Thunberg najveće su atrakcije ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, koji 21. siječnja počinje u švicarskim Alpama. Ovo prelijepo skijaško mjesto, rezervirano za najbogatije turiste, godinama okuplja najmoćnije ljude svijeta, a Trump i Thunberg govorit će istoga dana, u razmaku od dva sata.

Američki predsjednik koji je agresivno povukao zemlju iz pariškog klimatskog sporazuma ima svoju viziju kako će planet preživjeti, dok mlada aktivistica za zaštitu okoliša, osoba godine časopisa Time, viđenje kako spriječiti klimatsku apokalipsu.

Dolazi i Plenković

Na ovogodišnjem Davosu bit će i hrvatski premijer Andrej Plenković, princ Charles, Angela Merkel i brojni drugi svjetski lideri, poslovni ljudi, znanstvenici, pa i šef Ubera Dara Khosrowshahi. Jedna od atrakcija je i dolazak najmlađe premijerke na svijetu, Sanne Marin iz Finske. Trump je u Davosu bio 2018. godine, ali se od tada mnogo toga izmijenilo i sada dolazi nakon što je s Kinezima postigao neke pomake u dogovoru oko ekonomske suradnje, ali i postupka za njegov opoziv u godini kada Amerika bira predsjednika koji počinje upravo na dan kada će Trump govoriti u Davosu.

U Davos neće doputovati britanski premijer Boris Johnson zbog posla oko Brexita, ali i zbog zabrane da britanski političari tamo dolaze, a stanje u Britaniji sigurno će biti jedna od vrućih tema razgovora svjetskih čelnika. Ostaju i problemi koji muče Francusku, usporavanje kineske ekonomije, promjene u Rusiji i još dugi spisak tema o kojima će se razgovarati u službenom dijelu programa, a još više u neformalnim susretima koje će državnici imati. I ove godine brojni su kritičari okupljanja u Davosu koji tvrde da takvi skupovi ništa ne rješavaju, da se čuju prazne riječi, a dalje svijet 'plovi' kao do sada. Ti kritičari posebno optužuju političku elitu svijeta da ništa nije konkretno učinila ni kada je riječ o utjecaju na okoliš, a stanje je alarmantno.

Bijele značke i ostali

Kako to sve funkcionira u Davosu? Dok u skupim hotelima skijaši provode trenutke odmora, svjetski državnici u pratnji ogromnog osiguranja imaju povjerljive razgovore koji nikada ne dođu do javnosti. Predsjednički zrakoplovi slijeću u malu vojnu bazu ili obližnje zračne luke pa politički lideri u velikim limuzinama zakoče promet kojeg ionako organizatori striktno kontroliraju. Već posljednje dvije godine, začudo, nisu bile baš pretjerano dobro očišćene ceste u samom Davosu, pa su se vidjele scene kako pripadnici osiguranja guraju velike automobile iz nanosa snijega. Ni svi gosti nemaju jednaki status, oni koji nose bijele značke mogu doslovno svugdje, a svi ostali imaju neko od ograničenja.

Svjetski ekonomski forum pokrenut je 1971. godine, a cilj mu je bio poboljšati stanje u svijetu. Obično dođe oko 3.000 ljudi, a boravak snose organizatori što sve u konačnici košta oko 480.000 funti. Redoviti su gosti George Soros, Tony Blair, Mark Zuckerberg, a za ovaj elitni skup glavni urednik magazina "Time" je napisao da je riječ o ”obiteljskom okupljanju ljudi koji su provalili moderni svijet”. Statistika ukazuje da je ipak sve više žena koje sudjeluju na ovom skupu, tako da će ih ove godine biti više od 22 posto, za razliku od 17 posto koliko ih je sudjelovalo prije pet godina.

”Nemoguće je imati svijet bez elite, a prirodno je da se elite okupljaju”, kaže ekonomski komentator ”Financial Timesa” Martin Wolf. ”Davos traži svoju dušu”, piše ugledni ”New York Times”, podsjećajući na mnoge važne događaje iz prijašnjih godina. Ove će godine, između ostalih, dominirati teme ”kako spasiti planetu”, ”zdrava budućnost”, ”bolje poslovanje”, ”tehnologija za dobro”, ”pravednija ekonomija”, a navodi se i devet razloga za optimizam u budućnosti. Prije svega da će četvrta industrijska revolucija donijeti promjene koje mogu koristiti čovječanstvu, povećati profit kompanijama, potaknuti daljnja istraživanja koja idu u smjeru borbe protiv najopakijih bolesti. Govorit će se i o tome da školske materijale treba prilagoditi djeci, što je tema koja je i kod nas itekako aktualna, ali i o tome da je u planu izgradnja etičkih lanaca opskrbe u cijelom svijetu.

Uloga Hrvatske

Sudjelovanje Andreja Plenkovića je važno zbog činjenice što Hrvatska predsjeda EU-om, pa će premijer imati prilike sastati se i s mnogim svjetskih liderima i poslovnim ljudima. Ti razgovori, naoko, izgledaju rutinski, ali ponekad mogu biti vrlo važni za svaku zemlju, ako unaprijed budu dobro pripremljeni. Plenković je već stari znanac Davosa, otišao je tamo već u prvoj godini mandata i redovno dolazi u Švicarsku, a u mjesecima kada ga čekaju brojna putovanja i susreti s kolegama premijerima i ovo putovanje u Davos moglo bi biti jedno od značajnijih.

Od skupa u Davosu koji obilježava pedesetu obljetnicu ne treba očekivati čuda, jer čuda u svjetskoj politici nema. Ali, treba očekivati da se o gorućim problemima čuju razni stavovi, pa da jedna od tema na panel raspravi o klimatskim promjenama, nazvana "vrijeme je za globalnu akciju", ne ostane samo - mrtvo slovo na papiru.