SPECIJALNI IZVJEŠTAJ

DANSKA je futuristički raj za održivi razvoj. Ovo je priča iz prve ruke o tome kako oni čuvaju vodu, a iz čega bi mi u Istri mogli jako puno naučiti

| Autor: Dragan NIKOLIĆ, vanjskopolitički novinar HRT-a
Autor Dragan Nikolić / BIOFOS-ov pogon Lynetten - najveći u zemlji / Javne slavine s pitkom vodom / Gradilište Kalvebod Bryggea, projekta koji uključuje i najveću pumpnu stanicu u Skandinaviji

Autor Dragan Nikolić / BIOFOS-ov pogon Lynetten - najveći u zemlji / Javne slavine s pitkom vodom / Gradilište Kalvebod Bryggea, projekta koji uključuje i najveću pumpnu stanicu u Skandinaviji


Čak 80 posto svih otpadnih voda na svijetu ili se uopće ne prikuplja ili se ne tretira na odgovarajući način. UN-ov cilj da se do 2030. taj postotak prepolovi sa sobom nosi i moguću veću potrošnju energije u postrojenjima za preradu otpadnih voda, ako u njima ne bude energetske učinkovitosti i novih tehnoloških rješenja. U Danskoj, po mnogočemu futurističkom raju kada je u pitanju održiv razvoj, potrošnja energije od strane vodnog sektora pala je na nešto manje od dva posto ukupne nacionalne potrošnje. Danci se pritom vode jednostavnom računicom, koja počiva na dva cilja: prvi je učiniti postrojenja za preradu otpadnih voda energetski neutralnima, a drugi prodati u lokalnu elektroenergetsku mrežu višak proizvedene energije i topline.

Čine to i u BIOFOS-ovom pogonu Lynetten, najvećemu u zemlji, gdje od 2014. imaju pozitivnu energetsku ravnotežu. Svaki put kada kupe 100 energetskih jedinica, u mrežu prodaju njih 178. U jednome od tri oblika zelene energije – topline za kopenhaško centralno grijanje, struje ili bioplina za potrebe glavnog danskog grada.

U Lynetten kišnica i otpadne vode iz Kopenhagena i njegove šire okolice, iz domaćinstava s ukupno 550 tisuća stanovnika, ali i okolne industrije, dolaze trima cijevima…

Danska

Lea Vermelin

"Sve čestice u mulju veće od 8 milimetara se isušuju. Zatim odlaze u spalionicu domaćeg otpada i autotermalno sagorijevaju, pa proces ima pozitivnu energetsku ravnotežu. Na taj način dobiva se toplina za mrežu centralnog grijanja. Masnoća iz otpadnih voda, kao i čak do 60 posto suspendirane krute tvari, upumpava se u digestor. U njemu se godišnje proizvede 8 i pol milijuna m3 bioplina, od čega se 6 milijuna m3 proda gradu. Ostatak se koristi za vlastite potrebe za grijanjem, kao i za potrebe spalionice", kaže Carsten Thirsing, inženjer u BIOFOS-u, naglašavajući da više od trećine bioplina koji se godišnje utroši u gradskoj mreži dolazi upravo iz pogona Lynetten.

U Danskoj ima 700 postrojenja za preradu otpadnih voda, godišnje obrade između 600 i 800 milijuna m3 vode. Redom su u vlasništvu općina. 97 posto svih otpadnih voda u zemlji se prerađuje. Glavne emisije stakleničkih plinova iz pogona jesu one dušikova oksida i metana, njihovo smanjivanje na minimum glavni je izazov za sve tvrtke koje vode takva postrojenja. Trenutačno ispuštaju manje od polovine dozvoljene količine fosfora i manje od 70 posto dozvoljenog dušika (između 60 i 70 posto dušika u vodeni okoliš u Danskoj se ispušta u poljoprivredi).

"U budućnosti će se otpadne vode morati obrađivati na način da se proizvede energija (bioplin od organske tvari), ali i izdvoje vrijedne komponente (fosfor ili amonijak kao gnojivo za upotrebu u poljoprivredi), na tragu cirkularne ekonomije. Naravno, uvijek vodeći računa o tome da štetne čestice ne dođu do potrošača. Prije nego se voda vrati u prirodni okoliš, u našem postrojenju s čim manje utrošene energije i uz čim manju upotrebu kemikalija odstranjujemo približno 90 posto dušika i fosfora", objašnjava Thirsing, zaposlenik tvrtke koja svake godine za školsku djecu organizira predavanja o otpadnim vodama, okolišu i održivoj energiji.

Danska

Još od 1980-ih Danska ima vrlo striktno i ambiciozno zakonodavstvo kada je riječ o upravljanju vodnim resursima. Pitka voda u potpunosti se crpi iz podzemlja. Čista je i zdravstveno sigurna, te dobrog okusa. Nije klorirana. U nekoliko većih danskih gradova lokalni vodovodi postavili su na trgovima javne slavine s pitkom vodom, i to je dio osvještavanja populacije o dostupnosti pitke vode (vodovodi u vlasništvu općina proizvedu otprilike 60 posto, a oni u vlasništvu potrošača 40 posto pitke vode).

Još od 1987. i prvog Akcijskog plana za vodeni okoliš, potrošnja pitke vode u Danskoj se smanjuje. Prosječni Danac u svom kućanstvu dnevno potroši 105 litara. U globalnim okvirima riječ je o vrlo maloj količini. Uz porast svijesti danske populacije o vrijednosti pitke vode, posljedica je to i rasta njezine cijene, kao i uvođenja tzv. zelenog poreza na pitku vodu iz vodovoda još 1993. (trenutačno iznosi 0.67 eura/m3).

Prosječan trošak danskog kućanstva od dvije osobe za pitku vodu i otpadne vode iznosi 808,21 euro godišnje (potrošnja od 81.34m3), što je jednako 1,41 posto godišnjih troškova života. Godišnja fiksna osnovica za plaćanje pitke vode i otpadnih voda naplaćuje se inače po kućanstvu, a ne po broju osoba u njemu.

Danska

Kjelds - prva klimatski otporna kopenhaška četvrt

Od 1996. svako kućanstvo mora imati svoj vodomjer. To vodovodnim tvrtkama omogućava kontrolu potrošnje, kao i detektiranje mogućeg curenja vode. Prosječni gubitak vode u Danskoj je godinama između 6 i 8 posto (za usporedbu, u nekim zemljama iznosi između 30 i 60 posto).

Veliki je financijski teret zbog održavanja vodoopskrbnog sustava na potrošačima, ali i vodovodne tvrtke s gubitkom vode većim od 10 posto od 1993. kažnjavaju se s novčanim kaznama.

Ne čudi stoga što i kopenhaški vodovod, usprkos tome što je petina vodovodnih cijevi u gradu starija od stotinu godina, uspijeva održati gubitak vode na oko 5 posto. Tajna je u dobrom planiranju, sustavnom otkrivanju mjesta na kojima se voda gubi i održavanja, naravno…

Danska

Pogon za preradu otpadnih voda Alvedøre

"Danas je danski vodoopskrbni sustav jedan od najučinkovitijih na svijetu, i kada je riječ o potrošnji vode, i energije. Obvezao se postati energetski i klimatski neutralan do 2030., što je bila i jedna od preporuka Danskog klimatskog partnerstva za otpad, vodu i cirkularnu ekonomiju iz 2020.

Mala smo zemlja, ali želimo ostaviti velik trag. Danske tvrtke razvijaju nove tehnologije i održiva rješenja za cijeli svijet. Moramo se svi zajedno uhvatiti ukoštac s globalnim izazovima vezanima uz vodu i zaštititi planet za buduće generacije.

Letvica mora biti postavljena čim više, a ambiciozne strategije uoči COP27 u studenome su imperativ", ukazuje Lea Vermelin, danska ministrica okoliša, nudeći kao primjer tehnološkog utjecaja njezine zemlje po pitanju vodnih resursa sve veći međunarodni interes za biološke filtere za brzu filtraciju pijeska u vodi (zbog njihova niskog karbonskog otiska), a na čijem se poboljšavanju u Danskoj radi desetljećima.

Danska

Carsten Thirsing

Danske gradove zakon obvezuje na razvijanje strategija o prilagodbi na klimatske promjene, uključujući i odgovor na sve češće ekstremne količine oborina. One posljedično uzrokuju problem odvodnje oborinskih voda, kao i izlijevanje vode iz kanalizacijskog sustava.

U Kopenhagenu stoga punom parom rade na projektu Kalvebod Brygge, na obalnom području popularne četvrti Vesterbro. Projekt uključuje i najveću pumpnu stanicu u Skandinaviji, koja će se nalaziti u okruglom oknu promjera 17 metara, na dubini od 24 metra.

"Pumpnu stanicu pogonit će šest podvodnih propelerskih Grundfosovih pumpi. Svaka snage 500 kW i težine skoro 8 tona. Svaka pumpa može potisnuti 5,5 m3 vode u sekundi, njih šest zajedno 30 m3! Podizat će vodu iz nižih dijelova Kopenhagena, uključujući i Vesterbro, iz 1,3 km dugog tunela, te je ispumpavati u kopenhašku luku", nabraja parametre jedinstvenog projekta Jens Bjerritsgaard, projektant iz Grundfosa.

Danska

Kupanje u kopenhaškoj luci

"Specifičnost projekta jest ta da će Grundfosove pumpe raditi samo u slučaju golemih oborina, procjenjuje se tek jedan sat u pet godina. Za nas je to veliki izazov jer je teško testirati opremu i biti siguran da će tehnologija funkcionirati baš tijekom tog ciljanog sata. Izazov je i kako jednakomjerno raspodijeliti količinu vode na šest pumpi. Kako bi se sustavu osigurala nesmetana opskrba električnom energijom, povezan je s dvije različite elektrane", dodaje Niels Eriksen, konzultant u kopenhaškoj komunalnoj tvrtki HOFOR, koja je izgradnju tunela počela lani, a završetak projekta predviđa 2024.

"Model pumpne stanice u omjeru 1:12 nalazi se na Danskom hidrauličkom institutu, sjeverno od Kopenhagena. Izazov je izgraditi tako velik model s kompliciranom geometrijom, koji se u potpunosti nalazi u akrilnom staklu. Sva dosadašnja ispitivanja dokazala su da projektirana pumpna stanica, najjednostavnija moguća, odgovara stvarnim potrebama", reći će inženjer Bjarne Jensen, uz upozorenje da će zbog podizanja razine mora u budućnosti Kopenhagenu, ali i ostalim europskim metropolama na moru biti potreban velik broj pumpnih stanica, koji će oborinsku vodu ispumpavati u luke.

Tunel će inače imati promjer 2-3 metra, biti na dubini od 12 do 20 metara. Prolaziti ispod željezničke pruge koja završava na glavnom gradskom kolodvoru, ali iznad linije metroa. Dođe li do poplavljivanja, u tunel će se slijevati i otpadne vode iz kanalizacije.

Danska

Nyhavn

"Tunel će poslužiti kao dio kombiniranog kanalizacijskog sustava. Tijekom manjih kiša otpadne vode pohranit će se u podzemnom rezervoaru zapremnine od 10 000 m3, a za kasniju obradu u najvećem gradskom pogonu za preradu otpadnih voda, s kojim je rezervoar povezan", nadovezuje se Toke Sloth Illeris, glavni konzultant u HOFOR-u.

Na realizaciju Kalvebod Bryggea gradski oci odlučili su se nakon goleme poplave središta Kopenhagena u ljeto 2011., kada je razina vode u nižim dijelovima grada, uključujući i općinu Frederiksberg, kao i četvrt Vestebro, dosegnula pola metra. Osiguravateljske tvrtke isplatile su tada 7 milijardi danskih kruna (isto toliko kuna) odštete gradu i privatnim osobama, a ukupna šteta procijenjena je na najmanje dvostruko više. Kopenhaška komunalna tvrtka i općina Frederiksberg ulažu stoga oko 11 milijardi danskih kruna tijekom desetogodišnjeg razdoblja u izgradnju niza projekata kojima će se spriječiti poplave izazvane velikim oborinama i minimalizirati moguće štete.

Visoka kvaliteta morske vode u danskim lukama onu u Kopenhagenu čini pogodnom za kupanje i rekreaciju. Ta tradicija seže u daleku prošlost. Prvo javno kupalište u kopenhaškoj luci otvoreno je, naime, još 1785. Zbog povećanog zagađenja kupanje je zabranjeno 1954. A onda je 2002., u dijelu grada Islands Brygge, na području bivše komercijalne luke, kupalište ponovno otvoreno.

Danska

Naravno, tek nakon boljih performansi pogona za preradu otpadnih voda i bolje regulacije kanalizacijskog sustava. Izgrađene su podzemne strukture opremljene osjetljivim indikatorima, koji kontinuirano šalju podatke središnjem kompjuteru i na osnovu kojih gradske vlasti odlučuju hoće li kupanje u luci zabraniti zbog moguće zagađenosti vode (građanima su te informacije dostupne preko interneta ili lako dostupne aplikacije).

Na kupalištima u kopenhaškoj luci danas se godišnje kupa više od 100 tisuća ljudi. Ili naprosto uživa u kajakarenju, vožnji kanuima ili ribolovu. Vlasti će ponosno reći kako plaže u centru nekoliko većih danskih gradova svakako svjedoče o tome da čista voda podiže kvalitetu gradskog života. U slučaju Kopenhagena to se jasno ocrtava i iz udvostručene cijene kvadrata stana u tim dijelovima danske metropole.

Jedan od primjera holističkog pristupa u klimatskoj prilagodbi danskih gradova jest i dio Kopenhagena oko trga svetog Kjeldsa. Četvrt u kojoj živi dosta ljudi s društvene margine, uključujući i velik broj imigranata, ujedno je i prva klimatski otporna kopenhaška četvrt. Od 2013. naovamo prošla je, naime, golemu transformaciju kako bi postala čim otpornija na oborinska nevremena.

Danska

Skulptura na obali

Glavna je ideja zadržati u tom području površinske vode, te čim više kišnice odvesti u njegovo podzemlje. Istovremeno, za velikih oborinskih nevremena višak vode, uz pomoć integriranog podzemnog spremnika, u konačnici usmjeriti na ispumpavanje u najbliže lučko područje. Urbana regeneracija središnjeg trga u četvrti, trga Taasinge, dovršena je 2014. Asfalt između zgrada zamijenila je svojevrsna zelena oaza, koja se navodnjava najčistijom od triju vrsta površinskih voda (površinska voda s prometnica - riječ je o jednoj od najprometnijih kopenhaških četvrti, kojom dnevno prođe oko 45 tisuća automobila - usmjerava se u kanalizacijski sustav).

Više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima, do 2050. taj bi postotak mogao narasti i do 70 posto. UN procjenjuje da će do 2025. polovina svjetske populacije živjeti u područjima kojima voda prijeti, na ovaj ili onaj način. Danska u toj priči nudi pozitivne prakse i nužnu inspiraciju svijetu. Jer danski vodovodi već su svjetski lideri u učinkovitoj opskrbi kvalitetnom pitkom vodom, a postrojenja za preradu otpadnih voda proizvode tzv. zelenu energiju, slijedeći postulate cirkularne ekonomije.

Klimatski neutralnu struju i toplinu, te bioplin kao zamjenu za prirodni plin. Voda je, pak, odavno postala ključan čimbenik u urbanom planiranju. Na tom tragu more je inovativnih visokotehnoloških rješenja koji čine temelje novih urbanih pejzaža i održivosti danskih gradova. Kao u nekoj modernoj Andersenovoj bajci, čiji su glavni likovi političari s vizijom i odgovornošću, stručnjaci čija je riječ uvijek zadnja, te obrazovani i svjesni građani.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum