Po dolasku u povijesni posjet Alžiru papa Lav je pozvao na oprost pokraj Spomenika alžirskim mučenicima u glavnome gradu, gdje se odaje počast onima koji su poginuli u alžirskom ratu za neovisnost od Francuske (1954.-1962.).

Lav XIV. je, vidljivo ganut položio vijenac od bijelih ruža ispod spomenika prije nego što je na trenutak zastao u tišini.

"Na ovome mjestu sjetimo se da Bog želi mir za sve narode", rekao je na engleskom, dodavši kako je "mir koji nam omogućuje da gledamo prema budućnosti pomirenog duha moguć samo kroz oprost".

Premda je, kako je kazao, "teško oprostiti", dodao je da se "do istinske borbe za slobodu u konačnici može doći samo kada se postigne mir u srcu".

Pozvao je da se "prestane prenositi ogorčenje s generacije na generaciju", u doba "dok je u svijetu sve više sukoba". 

Papa je ovaj govor održao u kontekstu ozbiljnih napetosti između Pariza i Alžira, obilježenih protjerivanjem diplomata i uhićenjem konzularnog službenika u Francuskoj, kao i pritvaranjem francusko-alžirskog pisca Boualema Sansala u Alžiru (puštenog na slobodu krajem 2025.) te zatvaranjem francuskog novinara Christophea Gleizesa prošlog lipnja.

"Alžir je velika zemlja s dugom i bogatom poviješću prožetom tradicijom. Alžir je zemlja s bolnom poviješću koju su obilježila i razdoblja nasilja, no ipak ste ih uspjeli prevladati odvažnošću i poštenjem", rekao je papa.

"Stajati ovdje ovdje pred ovim spomenikom znači odati počast povijesti Alžira i duhu jednog naroda koji se borio za neovisnost, dostojanstvo i suverenitet nacije", istaknuo je.

Francusku kolonizaciju Alžira, koja je započela 1830., obilježila su masovna ubojstva i uništenje socioekonomskih struktura zemlje, kao i deportacije velikih razmjera.

Brojne pobune ugušene su prije izbijanja krvavog rata za neovisnost (1954.-1962.) koji je, prema alžirskim vlastima rezultirao s milijun i pol poginulih Alžiraca, a prema francuskim povjesničarima smrtno je stradalo 500.000 ljudi, među kojima 400.000 Alžiraca.

Alžir je bio i poprište građanskog rata između 1992. i 2002. Tada su se sukobile islamističke grupe s vladinim snagama, a period je poznat kao "Crno desetljeće". Po službenim podacima tada je smrtno stradalo 200.000  ljudi.

Povezane vijesti

• Bouteflika obećao otići za godinu dana ako bude ponovno izabran
• Vojska jamči stabilnost od onih koji žele povratak u "vrele godine"
• Alžirski ratni veterani stali iza prosvjednika i žele kraj Bouteflikine ere