"Neće biti bolje prilike"
Kako je donijeta odluka o napadu na Iran? Netanyahu je Trumpa uvjerio da će napadom na Iran ući u povijest
(Reuters)
Manje od 48 sati prije početka američko-izraelskog napada na Iran, premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s Donaldom Trumpom, uvjeravajući ga da je nužno pokrenuti rat protiv Irana, isti onaj protiv kojeg se zalagao tijekom predizborne kampanje.
I Trump i Netanyahu su iz obavještajnih izvještaja u tim trenucima već znali da će se iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i njegovi ključni ljudi uskoro sastati u njegovom kompleksu u Teheranu, što ih je činilo prilično ranjivima. Novi su obavještajni podaci, međutim, otkrivali da je sastanak pomaknut s termina u subotu navečer na subotu ujutro.
"Neće biti bolje prilike"
Netanyahu je, tvrdi Reuters u ekskluzivnom izvještaju, Trumpu tvrdio da neće biti bolje prilike za ubojstvo Hamneija i osvetu za prethodne iranske pokušaje atentata na Trumpa. To je uključivalo i zavjeru za ubojstvo po narudžbi koju je navodno orkestrirao Iran u vrijeme kampanje 2024. godine. Ministarstvo pravosuđa tad je optužilo jednog Pakistanca da je pokušao regrutirati ljude u Sjedinjenim Državama, a cilj mu je bio odmazda za ubojstvo glavnog zapovjednika Korpusa islamske revolucionarne garde, Kasema Soleimanija.
Trump je u tom trenutku već odobrio ideju da Sjedinjene Države provedu vojnu operaciju protiv Irana, ali još nije odlučio kada ili pod kojim okolnostima će se uključiti, rekli su izvori za Reuters. Poziv je nedvojbeno predstavljao završni argument izraelskog čelnika njegovom američkom kolegi. Tri izvora upoznata s pozivom rekla su da vjeruju da je taj detalj – zajedno s obavještajnim podacima koji pokazuju da se zatvara prostor za ubojstvo iranskog čelnika – bio katalizator za Trumpovu konačnu odluku da 27. veljače naredi vojsci da krene s operacijom Epski bijes.
Netanyahu sve demantira
Netanyahu je uz to uvjeravao Trumpa da bi mogao ući u povijest pomažući u uklanjanju omraženog iranskog vodstva. Tvrdio mu je i da bi sami Iranci u tim trenucima mogli izaći na ulice i svrgnuti teokratski sustav koji je vladao zemljom od 1979. godine.
Prve bombe pale su u subotu ujutro, 28. veljače. Trump je te večeri objavio da je Hamnei mrtav.
Kao odgovor na zahtjev za komentar, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije se izravno osvrnula na poziv između Trumpa i Netanyahua, ali je za Reuters rekla da je vojna operacija osmišljena kako bi se "unistili balistički projektili i proizvodni kapaciteti iranskog režima, uništila mornarica iranskog režima, okončala njihova sposobnost naoružavanja posrednika i jamčilo da Iran nikada neće dobiti nuklearno oružje".
Netanyahu odbacuje tvrtnju da je Izrael uvukao SAD u sukob s Iranom.
"Misli li itko stvarno da netko može reći predsjedniku Trumpu što da radi? Dajte", rekao je. Trump također javno tvrdi da je odluka o napadu bila isključivo njegova.
Dva ključna događaja
Reuters naglašava da njiuhov izvještaj ne sugerira kako je Netanyahu prisilio Trumpa na rat. No svakako je njegov poziv s argumentima da postoji prilika da se ubije iranskog čelnika, bio prilično uvjerljiv.
Trump je svoju kampanju 2024. vodio na temelju slogana "Amerika na prvom mjestu" i javno je rekao da želi izbjeći rat s Iranom, preferirajući diplomatski odnos s Teheranom. No, kako rasprave o iranskom nuklearnom programu prošlog proljeća nisu dovele do dogovora, počeo je razmatrati i napad.
Dva su događaja, prema riječima američkih i izraelskih izvora, potaknula Trumpa da ponovno napadne Iran. Prva je bila američka operacija 3. siječnja s ciljem hvatanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura u Caracasu – u kojoj nije bilo američkih žrtava, a s vlasti je svrgnut dugogodišnji američki neprijatelj. Taj je događaj pokazao da postoji mogućnost da se ambiciozne vojne operacije mogu provesti uz malo kolateralnih posljedica za američke snage.
Kasnije istog mjeseca, u Iranu su izbili masovni prosvjedi protiv vlade , što je izazvalo žestok odgovor Korpusa islamske revolucionarne garde, u kojem su ubijene tisuće ljudi. Trump se zakleo pomoći prosvjednicima.
Drugi događaj vezan je za posjet Netanyahua Washingtonu u veljači, gdje je izraelski čelnik izvijestio Trumpa o rastućem iranskom programu balističkih projektila, koji bi uskoro mogli dosegnuti i američko tlo.
Mogućnost promjene režima bio je jedan od ključnih Netanyahuovih argumenata u pozivu neposredno prije nego što je Trump dao konačne naredbe za napad na Iran, navode izvori. To mišljenje nije zauzela CIA, koja je, pak, procijenila da će Hameneija vjerojatno zamijeniti unutarnji tvrdolinijaš.
U međuvremenu rat traje već četvrti tjedan i proširio se na cijelu regiju. Iranska revolucionarna garda i dalje patrolira ulicama zemlje, a milijuni Iranaca su u skloništima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
