Toplinski valovi mogu uzrokovati ozbiljan toplinski stres i dehidraciju kako za biljni tako i za životinjski svijet. Kod biljaka dolazi do uvenuća ili zastoja u rastu, dok se životinje suočavaju s iscrpljenošću, opasnošću od toplotnog udara i smanjenom dostupnošću hrane.

Kod ptica toplinski valovi uzrokuju tešku dehidraciju i toplinski udar jer one nemaju znojne žlijezde i teško pronalaze vodu u presušenoj prirodi. Zbog visokih temperatura ubrzano dišu otvorenih kljunova kako bi isparavanjem rashladile tijelo, što dovodi do brzog gubitka tekućine i iscrpljenosti.

Ljeti troše golemu količinu energije na hlađenje tijela zbog čega slabije traže hranu i postaju lak plijen grabežljivcima, dok mladi ptići u gnijezdima pod limenim krovovima ili na izravnom suncu nemaju kamo pobjeći te stradavaju od pregrijavanja. Smanjen je i uspjeh gnježđenja jer zbog ekstremnih temperatura i suše roditelji teže pronalaze kukce i crve za hranjenje mladunaca.

Gradski uvjeti mogu biti za ptice izuzetno izazovni – nedostatak prirodnih izvora vode, visoke temperature i užareni beton tjeraju ih u potragu za spasom. Tijekom toplinskih valova temperatura površine asfalta može prijeći 60 °C, dok se tamni limeni krovovi zagrijavaju i na oko 80 °C. Nasuprot tome, gusta krošnja stabla može sniziti temperaturu zraka u svojoj neposrednoj okolini za nekoliko stupnjeva, a temperaturu površina u sjeni i za više od 10 °C.

Ilustracija (Pexels)

BALKON ILI VRT

Pticama možemo pomoći tako da uokolo postavimo pojilice, drugim riječima da u vrt, na balkon ili u dvorište razmjestimo plitke posude s vodom. Naime, tijekom najvećih ljetnih vrućina voda je pticama mnogo važnija od hrane. Odrasle jedinke mogu preživjeti kraće razdoblje s manje hrane, ali bez vode vrlo brzo dolazi do poremećaja termoregulacije i opasne dehidracije. Zato je tijekom toplinskih valova jedna plitka pojilica često korisnija od pune hranilice.

Odlična ideja su podlošci za tegle ili plitki tanjurići, a vodu treba svakodnevno mijenjati kako bismo spriječili širenje bakterija i razmnožavanje komaraca. Preporučljivo je u sredinu posude staviti kamen kako bi ptice imale sigurno uporište i kako se manji primjerci ne bi utopili. Pojilice i hranilice treba smjestiti u hladovinu drveća ili grmlja, ali podalje od mjesta gdje vrebaju mačke.

Ptice koriste vodu i za pranje perja što im je ključno za skidanje prašine i održavanje termoregulacije pa je dobra ideja osigurati im i "kupališta". Za one koji žive u stanu s balkonom preporuča se postaviti teške keramičke ili plastične podloške za tegle s vodom na pod ili na stabilnu ogradu kako ih vjetar ne bi prevrnuo.

Pojilicu je potrebno smjestiti u najhladniji kut balkona, po mogućnosti ispod balkonske tende ili u sjenu velikih lončanica. U cilju osiguranja od padova, u vodu treba staviti hrapav kamen koji viri iznad površine kako bi ptice imale čvrst oslonac. Poželjno je omogućiti im vertikalno zelenilo – puzavice ili visoke biljke poput bambusa u tegli koje će pticama dok piju pružiti privremeni zaklon i osjećaj sigurnosti.

Oni koji imaju vlastito dvorište ili vrt, mogu ponuditi kupališta na povišenom. To znači postaviti samostojeća kupališta za ptice na visinu od oko jednog metra kako bi ih zaštitili od mačaka i drugih grabežljivaca. Posude treba razmjestiti na različite lokacije u vrtu – za plašljivije ptice u gusti grm, a za veće na otvoreni travnjak.

Za smještaj pojilica važno je iskoristiti prirodna sjenovita mjesta. Naime, temperatura zraka je ispod krošnji drveća i do nekoliko stupnjeva niža nego na suncu. Jedna od zgodnih ideja je prilikom zalijevanja vrta usmjeriti crijevo prema krošnjama kako bi se stvorila blaga maglica kroz koju ptice obožavaju proletjeti i tako se rashladiti.

GRADSKE PTICE

Pomoć pticama u urbanim sredinama – poput vrabaca, golubova, vrana ili gugutki – zahtijeva specifičan pristup zbog asfalta i betona koji isijavaju toplinu, nedostatka zelenila i visoke prisutnosti ljudi i prometa.

Važno im je na urbanim mikrolokacijama, kao što su vanjske prozorske daske, osigurati vodu. Vrapci brzo nauče gdje se nalazi siguran izvor. Mogu se također oko zgrada napraviti oaze na način da se postavi nekoliko plastičnih podložaka s vodom u grmlje ili na travnate površine ispred ulaza u zgradu, ali podalje od pješačkih staza.

Prehranu je potrebno prilagoditi ljetnim mjesecima, to znači prije svega izbjegavati kruh koji na vrućini brzo pljesnivi, nema hranjivu vrijednost i uzrokuje opasne probavne smetnje kod ptica. Umjesto teških i masnih sjemenki koje griju tijelo, savjetuje se ponuditi im svježe narezano voće poput jabuka, krušaka ili lubenice bez koštica. Golubovima ili vrapcima može se pripremiti mješavina prosa, zobi ili pšenice, ali isključivo na sjenovitim mjestima kako se hrana ne bi na suncu užarila.

Posebnu pozornost treba posvetiti održavanju higijene i sigurnosti, odnosno svakodnevnom ispiranju. Zbog visokih temperatura, u stajaćoj vodi se ekstremno brzo razmnožavaju bakterije i paraziti. Pojilice se zbog opasnosti zaraze ne smije stavljati tik uz kante za smeće ili na mjesta gdje se okupljaju ulične mačke.

KAKO POMOĆI

Simptom toplinskog udara kod ptice je položaj na tlu raširenih krila, otvorenog kljuna i, naravno, činjenica da od nas ne bježi. Prvu pomoć joj pružamo tako da ju nježno uzmemo krpom, stavimo u prozračnu zatamnjenu kutiju i sklonimo u hladnu prostoriju. Sljedeće što nam je činiti je ponuditi joj vodu u plitkom čepu, ali nikako ne na silu ulijevati vodu u kljun zbog opasnosti od gušenja. Nakon oporavka, predvečer ju puštamo van.

Ključno je reagirati smireno, osigurati prvu pomoć bez nanošenja dodatnog stresa i kontaktirati ovlaštene stručnjake. Naime, divlje vrste su zakonom zaštićene, pa je samostalno dugotrajno liječenje kod kuće zabranjeno.

Slijedi još nekoliko preporuka. Prije bilo kakve reakcije, pticu je potrebno sa sigurne udaljenosti promatrati određeno vrijeme kako bismo uočili eventualna slomljena krila odnosno noge i potpuno odsustvo reakcije na ljude.

Ako ptić ima perje i skakuće po tlu, vjerojatno uči letjeti, a roditelji su u blizini. Tada ga treba s ceste maknuti u najbliži grm ili drugo povišeno mjesto. Pravi znakovi uzbune su kada je životinja goluždrava, odnosno nema perje, krvari, neprirodno drži udove, leži na boku ili usred dana ima zatvorene oči.

Prije bilo kakvog postupanja potrebno je staviti debele rukavice ili koristiti ručnik odnosno krpu s ciljem zaštite. Kutija u koju polažemo pticu treba biti mračna i prozračna s papirnatim ručnicima na dnu da se ptica ne skliže. Mrak djeluje kao sedativ i smanjuje šok. Ako je životinja u stanju šoka ili je ozlijeđena, može se kontaktirati broj 112 – Centar za hitne službe na razini države.

Ilustracija (Pexels)

ZELENA INFRASTRUKTURA

Kako bi ublažile efekt urbanih toplinskih otoka i olakšale opstanak pticama i drugim životinjama u zonama gdje prevladavaju beton i asfalt, gradske bi vlasti trebale sustavno ulagati u zelenu i plavu infrastrukturu. Tradicionalno građeni gradovi djeluju kao goleme toplinske mase koje upijaju sunčevu energiju i sporo je otpuštaju, što je za gradsku bioraznolikost pogubno.

U cilju širenja plave infrastrukture u betonskim zonama, preporučljivo je formirati urbane plitke fontane i vodene zidove.

Umjesto isključivo estetskih dubokih fontana, gradovi trebaju projektirati javne vodene površine s plitkim, protočnim zonama i hrapavim rubovima. One služe kao masovna pojilišta i kupališta za ptice i kukce, dok istovremeno isparavanjem hlade okolni zrak.

Vrijedilo bi također uvesti automatske mikroraspršivačke stanice, odnosno instalirati sustave koji tijekom najtoplijih sati u parkovima i zelenim koridorima ispuštaju vodenu maglicu što pomaže pticama da spuste tjelesnu temperaturu.

Moderni gradovi sve veću pažnju stavljaju na vertikalne vrtove i zelene krovove, odnosno pretvaraju krovove javnih zgrada, škola i autobusnih stanica u zelene oaze. To značajno smanjuje temperaturu samih objekata i do 1,4°C, a pticama i oprašivačima pruža visinske zaklone od ulične žege.

Toplinski valovi ne pogađaju samo ptice nego i kukce kojima se hrane. Dugotrajna suša smanjuje broj gusjenica, muha, komaraca i drugih beskralježnjaka pa roditelji tijekom sezone gniježđenja moraju prelaziti sve veće udaljenosti kako bi pronašli dovoljno hrane za mladunce. Upravo zato sadnja autohtonih biljaka i izbjegavanje pesticida imaju dvostruku korist – pomažu i kukcima i pticama.

Formiraju se i urbani džepni parkovi, takozvani Pocket parks. Kako bi se to napravilo, na mjestima srušenih objekata ili unutar velikih asfaltiranih parkirališta potrebno je interpolirati male, guste skupine autohtonog drveća i grmlja koje stvaraju mikroklimatske zone spasa.

Vrlo je važna sadnja stabala s gustim krošnjama. Prioritet treba dati vrstama koje ljeti nude prirodan hlad i plodove. Podsjetimo, drveće u urbanim sredinama dokazano smanjuje temperaturu pješačkih zona za nekoliko stupnjeva.

Svijetli i propusni asfalt još su neke od poželjnih prilagodbi. Korištenje svjetlijih premaza za ceste i pješačke staze koji reflektiraju svjetlost umjesto da je upijaju, te ugradnja šupljikavih opločnika kroz koje trava može rasti, dramatično smanjuje zagrijavanje tla.

Danas je važno i planiranje zračnih koridora, odnosno reguliranje visoke gradnje, kako se ne bi zatvorili prirodni pravci vjetra koji su ključni za miješanje zraka i hlađenje nakupljene topline.

JAVNE POVRŠINE

Gradovi bi trebali razmisliti također o odgodi košnje tijekom toplinskih valova jer visoka trava i divlje cvijeće zadržavaju vlagu u tlu, sprječavaju pucanje zemlje i pružaju utočište sitnim životinjama i kukcima kojima se ptice hrane. Kratko pokošeni travnjaci ljeti brzo požute i postaju jednako vrući kao beton.

Nadalje, u ljetnim mjesecima treba zabraniti kemijske insekticide. Smanjenje uporabe kemikalija na javnim zelenim površinama čuva populaciju kukaca koji su jedini izvor hrane i tekućine za mlade ptice, poletarce.

Kako potaknuti lokalne vlasti na promjene? Građani mogu poticati na promjene, primjerice, korištenjem participativnog budžetiranja na način da prijave projekte (poput ugradnje javnih pojilica ili sadnje mikroparkova) na godišnje natječaje gdje oni sami biraju na što će grad trošiti novac. Imaju također mogućnost pokretati lokalne peticije i davati službene prijedloge.

Susjedstva se mogu organizirati kako bi postavila privremene pojilice i na zapuštenim javnim površinama sadila autohtono grmlje, što može potaknuti grad da dugoročno preuzme brigu o određenoj lokaciji.

U svijetu je sve popularniji i znanstveni doprinos građana (engl. Citizen Science). Građani tako mogu koristiti aplikacije za mjerenje temperature asfalta u kvartu i javno objavljivati podatke kako bi gradskim vlastima ukazali na točke gdje je betonizacija najkritičnija.

Ilustracija (Pexels)

EUROPSKI PRIMJERI

Beč i Pariz izvrsni su primjeri europskih gradova koji uspješno provode navedene mjere. Beč koristi koncept "zelenih klinova" i mrežu urbanih parkova koji dovode svježi zrak u centar grada, dok je Pariz kroz projekt Oasis transformirao školska dvorišta u zelene otoke koji služe kao rashladna skloništa. Barcelona je spajanjem nekoliko stambenih blokova u zone bez automobilskog prometa oslobodila prostor za sadnju velikog broja stabala i stvaranje urbanih oaza za ljude i ptice.

U Hrvatskoj se za sada ove smjernice i rješenja temeljena na prirodi sustavno promiču kroz strategije kao što je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

ZAŠTITA OD MAČAKA

Tijekom toplinskih valova ptice su prisiljene češće silaziti na tlo zbog vode i kupanja, čime postaju mnogo ranjivije na napade domaćih mačaka. Procjenjuje se da su upravo mačke jedan od najvećih uzroka smrtnosti gradskih ptica.

Ako u dvorištu postoje pojilice ili hranilice, poželjno ih je postaviti najmanje dva metra od grmlja ili drugih mjesta iz kojih mačka može iznenada skočiti te ih smjestiti na povišena mjesta s dobrim pregledom okolice.

VELIKE STAKLENE STIJENE

Ljeti se velike staklene površine na poslovnim zgradama i obiteljskim kućama pretvaraju u smrtonosne zamke. Ptice u njima vide odraz neba ili drveća te pri velikoj brzini udaraju u staklo, a iscrpljene od vrućine imaju znatno sporije reflekse i manju mogućnost izbjegavanja prepreka.

Kako bi se rizik smanjio, na velike staklene stijene mogu se postaviti posebne naljepnice ili UV folije vidljive pticama, dok je prozore najbolje zasjeniti vanjskim roletama ili tendama. Ako ptica udari u staklo, treba je ostaviti nekoliko minuta u tamnoj kutiji kako bi se oporavila prije puštanja.

Što nikada ne činiti?

– ne davati kruh ni slanu ljudsku hranu

– ne ulijevati vodu na silu u kljun

– ne polijevati pticu ledenom vodom

– ne ostavljati duboke posude u kojima se može utopiti

– ne koristiti izbjeljivače ili jaka sredstva za čišćenje pojilica

– ne uzimati mlade ptiće ako nisu ozlijeđeni

Povezane vijesti

• STIŽE PRVI OVOGODIŠNJI TOPLINSKI VAL Osim pravih ljetnih temperatura dobit ćemo i "poklon" iz Afrike
• STIŽE NOVI TOPLINSKI VAL Temperature će penjati do 40 stupnjeva!
• OVOGODIŠNJE LJETO NAJSUŠNIJE U PROTEKLA TRI DESETLJEĆA: U tri ljetna mjeseca u Puli samo jedan kišni dan!