NAJNOVIJE


OD PARIZA DO PORTARATE

Francuski pokret građana proširio se i do Istre. ŽUTI PRSLUCI HRVATSKA najavili prosvjed u subotu u Puli

(EPA)

Prema riječima istarskih "žutih prsluka", očekuju odaziv uljanikovaca, oporbe, aktivista, nevladinih udruga, boraca za ljudska prava - ali i svih onih koji teško žive od svog rada ili su bez posla. Prosvjed je na društvenim mrežama najavljen za 15. prosinca u podne

Bauk "žutih prsluka" kruži i Hrvatskom. Prvi prosvjedi u organizaciji samih građana koji se o njima dogovaraju preko društvenih mreža najavljeni su već za subotu, 15. prosinca u podne u Puli, Zagrebu i Rijeci. Pulski "žuti prsluci" najavili su okupljanje na Portarati, a na njega su pozvali sve koji su nezadovoljni socijalnim statusom i prilikama koje vladaju u političkom i društvenom životu. Prema riječima istarskih "žutih prsluka", očekuju odaziv uljanikovaca, oporbe, aktivista, nevladinih udruga, boraca za ljudska prava - ali i svih onih koji teško žive od svog rada ili su bez posla.

Najavili su i okupljanje na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, u središtu Rijeke, te u drugim gradovima ako se javnost pokaže dovoljno zainteresiranom za sudjelovanje u prosvjedima po uzoru na "žute prsluke" koji su "zapalili" Francusku da bi se proširili i drugim zemljama zapadne Europe i regije. "Žuti prsluci" aktivni su kao pokret u Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Irskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i drugim zemljama, pa je bilo pitanje vremena kad će se klica nezadovoljstva posaditi i u Hrvatskoj.

"Žute prsluke Hrvatska" pokrenula je na društvenim mrežama malo poznata stranka Slobodna Hrvatska, osnovana 2016. godine, ali je već na kraju prvog dana postojanja skupila više od pet tisuća članova svoje zatvorene grupe na Facebooku. Informacije o najavljenim okupljanjima pojavile su se i na drugim društvenim mrežama i portalima, ali ostaje za vidjeti koliko će građana doista obući "žuti prsluk" i izaći na ulice.

Zahtjevi

Hrvatski pokret "žutih prsluka" formirao je i objavio listu zahtjeva koje postavlja pred Vladu, Hrvatski sabor i druga tijela javne vlasti u zemlji. Ističu kako su iz svojih zahtjeva maknuli sva ideološka obilježja jer im je jedini cilj "dostojanstven život svih građana Republike Hrvatske". Istaknuli su 15 zahtjeva za bolju Hrvatsku. Traže da "zakoni moraju vrijediti jednako za sve", te

"beskompromisni obračun s korupcijom", od razine dječjih vrtića do Vlade i Sabora. Na listi je i "ukidanje kompromitiranog USKOK-a i osnivanje novog pravosudnog tijela za borbu protiv korupcije", dok "suci i odvjetnici moraju biti odgovorni za svoje pravno mišljenje i radnje".

Traže se i značajne izmjene u nacionalnom zakonodavstvu, kao što su "donošenje zakona o porijeklu imovine, novi izborni zakon, prestanak izbornog inženjeringa i jednako pravo glasa za sve". Traže i "donošenje novog i pravednijeg Ovršnog zakona, ukidanje FINA-e i javnih bilježnika". Minimalna plaća po njihovom mišljenju treba iznositi pet tisuća kuna, minimalna mirovina tri tisuće kuna, te ističu kako bi se u punu mirovinu trebalo ići sa 60 godina života.

U zahtjevima je i "socijalna pomoć svima koji ne mogu zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe". Traži se i da "trošak školovanja financira država do razine fakulteta u skladu s rezultatom", kao i "univerzalna i solidarna medicinska skrb za sve, a naročito za djecu". "Žuti prsluci traže i "inteligentnu reindustrijalizaciju, održivi turizam i podupiranje proizvodnje hrane i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava".

Porezna politika treba se temeljiti na pravednosti, kažu anonimni lideri hrvatskih "žutih prsluka", koji traže i smanjenje PDV-a i raznih nameta u gospodarstvu. Financiranje udruga, vjerskih zajednica i političkih stranka žele izbaciti iz državnog proračuna, dok bi država trebala građanima osigurati minimalni standard stanovanja, grijanje i struju.

"Pitka voda je temeljno ljudsko pravo", kažu u proglasu i dodaju kako je potrebno "utvrđivanje stvarnog i voljnog duga države". Navode se i "politika zaštite vitalnih nacionalnih interesa; poljoprivrednog zemljišta, vode, šuma, rudnih bogatstva, strateških gospodarskih grana, neotuđivost pomorskog dobra, te oporezivanje dobiti banaka i direktna reinvesticija tog poreza isključivo za socijalu, školstvo i zdravstvo". Na koncu, traže i da se "zakonite migracije razdvoje od nezakonitih i striktno primjenjuje zakon". (D. GRAKALIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter
Više iz rubrike