Ništa još nije konkretno definirano, ali ako se pokaže ozbiljan interes, plan je da se krene u gradnju energane, čime bismo trajno riješili zbrinjavanje goriva iz otpada na Kaštijunu. Toplinsku energiju mogli bi koristiti okolni poljoprivrednici, a postoji i interes Općine Medulin, koja bi tu energiju koristila za potrebe planiranog aqua centra, kaže direktor Kaštijuna Darko Višnjić

"Nije termocentrala, već energana", pojašnjava direktor Kaštijuna Darko Višnjić, ispravljajući nedavne najave iz Istarske županije da se trajno zbrinjavanje goriva iz otpada, što je kronični problem županijskog centra za gospodarenje otpadom (CZGO), planira riješiti izgradnjom nove termocentrale. Višnjić dodaje da im se već duže vrijeme za energanu javljaju investitori iz Europe, no najozbiljniju ponudu zasad su dali Kinezi.

Ne želeći otkriti o kome se radi i koliko bi sve to koštalo, kaže da je najrealnije da kineski investitori o svom trošku izgrade postrojenje, a zauzvrat bi besplatno dobivali gorivo iz otpada (SRF) koje nastaje u Kaštijunu s kojim bi proizvodili struju. Varijanta za financiranje su i EU fondovi, što je najmanje realno zbog duge procedure, potom javno-privatno partnerstvo i kredit.

- Ništa još nije konkretno definirano, ali ako se pokaže ozbiljan interes, plan je da se krene u gradnju energane, čime bismo trajno riješili zbrinjavanje goriva iz otpada. Toplinsku energiju mogli bi koristiti okolni poljoprivrednici, a postoji i interes Općine Medulin koja bi tu energiju koristila za potrebe planiranog aqua centra, ističe Višnjić.

Milijunski troškovi

Problem je i zbrinjavanje mulja iz istarskih pročistača otpadnih voda koji već funkcioniraju ili se grade. Očekuje se da će na Kaštijun takvog upakiranog sušenog mulja godišnje dolaziti 15 tisuća tona, a još se ne zna kako i gdje će se zbrinuti.

- Zato i navijamo za gradnju energane jer upravo bi se mulj mogao koristiti kao sirovina u njenom radu. Nažalost, kao što nije riješeno pitanje plasmana goriva iz otpada, tako nije riješeno ni pitanje plasmana mulja iz pročistača otpadnih voda, veli Višnjić.

S obzirom da im je inspekcija zaštite okoliša ozbiljno zaprijetila velikim kaznama ako do 1. srpnja ne uklone bale s upakiranim gorivom iz otpada, pitamo Višnjića jesu li stigle kazne, s obzirom da se veliki broj bala i dalje taloži u sklopu centra.

- Nismo dobili kazne jer smo se počeli rješavati tog baliranog otpada kojeg preuzima tvrtka Kemokop s kojom smo potpisali ugovor, dok gorivo iz otpada u rasutom obliku odlazi u Holcim. Zasad je Kemokop preuzeo oko 3.700 bala, a ostatak će se riješiti putem novih natječaja. Vrijednost planirane nabave je 7-8 milijuna kuna, kaže Višnjić.

Povezane vijesti

• Počelo testiranje opreme, otpad stiže krajem studenog
• Darko Višnjić na čelu tvrtke Kaštijun
• Kaštijun počinje s radom krajem siječnja