(M. MIJOŠEK)
Novi Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun koji je s radom krenuo s čak 400 nedostataka i dalje ostaje rupa bez dna i samo je pitanje koliko će još novca biti utrošeno u ovaj projekt koji je očito, pao na ispitu.
Iako je dosad u istarsku tvornicu smeća utrošeno 30-tak milijuna eura, društvo Kaštijun planira novo kreditno zaduženje u iznosu od 20 milijuna kuna u Zagrebačkoj banci. U službenom pojašnjenju ističe se da se kredit diže "za nadogradnju i opremanje centra i tehničko rješenje za poboljšanje parametara rada postrojenja".
Međutim, stotine nedostataka, smrad iz postrojenja, premalo mjesta za otpad u sezoni, neriješeno pitanje plasmana goriva iz otpada koji nitko neće, tek su neki od ključnih problema s kojima se od samog otvaranja susreće ŽCGO Kaštijun.
Premda je sad već bivši direktor, a danas savjetnik Uprave Kaštijuna Darko Višnjić spominjao da je za uklanjanje nedostataka potrebno 16,6 milijuna kuna, a o čemu je još u veljači 2018. godine sklopljen ugovor između Istarske županije, Grada Pule, Kaštijuna i Fonda za zaštitu okoliša, sada se pokazalo da je u centar potrebno uložiti daleko više, a nedostaci se uopće ne spominju.
Od 1. siječnja 2017. godine kada je projekt skinut s europskih jasli daljnje je financiranje ugovoreno u omjeru 40 posto Ministarstvo, 40 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 20 posto lokalna zajednica. Upravo bi se taj omjer trebao i primjenjivati i u planiranim potrebama ulaganja u optimizaciju Centra. Međutim, nije baš tako.
Naime, Kaštijun se planira zadužiti za 20 milijuna kuna. U priopćenju iz Kaštijuna navodi se "da je izvođač radova ponudio svoj angažman u pronalaženju tehničkih rješenja za poboljšanje parametara rada postrojenja". Kako ponuda izvođača radova iznosi 19,7 milijuna kuna, a u proračunima Ministarstva i Fonda su osigurana sredstva u ukupnom iznosu 12,6 milijuna kuna, svu razliku do konačnog iznosa mora preuzeti lokalna zajednica jer je, navodi se u priopćenju, "ulaganje potrebno započeti i završiti do naredne turističke sezone".
Preračunato, proizlazi da lokalna zajednica treba osigurati 7,1 milijun kuna od ukupno predviđenog ulaganja od 19,7 milijuna kuna, što iznosi 36 posto, a ne 20 posto kako je prethodno definiramo sporazumom s Fondom i Ministarstvom. Navedeni iznos obuhvaća isključivo zajednička ulaganja, međutim da bi se županijski centar u cijelosti kompletirao s potrebnom opremom i radovima, potrebno je osigurati dodatnih 12,7 milijuna kuna, što bi značilo da ukupna nova ulaganja iznose čak 32 milijuna kuna.
U priopćenju koje je poslala tvrtka Kaštijun, ostali smo uskraćeni za pojašnjena s obzirom da nam se članica Uprave Kaštijuna Vesna Dukić nije javljala, a nedostupan je i bio i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Kaštijuna Alen Golja.
Iz priopćenja kojeg su poslali s Kaštijuna ne navodi se čak niti ime izvođača radova, a nejasno je hoće li se novi kredit iskoristiti za uklanjanje nedostataka i koji su to nedostaci dosad uklonjeni. Nema ni pojašnjenja jesu li i zašto nisu aktivirane garancije za uklanjanje nedostataka o trošku izvođača? Novo kreditno zaduženje od 20 milijuna kuna i nova ulaganja nadležnog Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša, kap su u moru troškova koje je dosad imao Kaštijun.
Treba podsjetiti da je javnost tek nakon godinu dana od službenog otvaranja centra, doznala za velike greške kod izvođenja radova, što je na koncu priznao sad već bivši direktor društva Darko Višnjić. Da bi se sve greške uklonile, a time i spriječio odvratan smrad koji se tijekom ljeta širio s centra, trebalo je pod hitno naći novac, a istarske vlasti prvotno su sve nade polagale da će tu obvezu na sebe preuzeti Fond i Ministarstvo. Također treba podsjetiti da Fond za zaštitu okoliša nikad nije odgovorio na novinarska pitanja zašto ne aktiviraju bankovna jamstva s obzirom da Kaštijun potražuje od njih značajna sredstva potrebna za stavljanje centra u punu funkciju.