Vani se mladi bez problema voze javnim prijevozom, a kod nas je to gotovo sramota

Turisti se često voze busom (Snimila M.V.I.)

Radionica "Kako vidimo Pulu za 5 i 10 godina", održana danas u sklopu konferencije o održivoj urbanoj mobilnosti, okupila je sudionike iz političkog života, od gradskih vijećnika NL Filipa Zoričića Ivane Mohorović i Kristiana Biterija do Noela Mirkovića iz Možemo!, kao i eminentne stručnjake. Raspravljalo se o budućim pješačkim i biciklističkim zonama u gradu. Na primjer, Mohorović je sugerirala pretvaranje Zagrebačke ulice i Trga Nimfej (ispred Arene) u pješačku zonu.

Pročelnica Ingrid Bulian sugerirala je pak opciju "sharing spacea", dakle područja u kojem bi se istovremeno kretali automobili i pješaci, samo ovi prvi vrlo sporo. Jedan od konačnih zaključaka bio je da je Puli nužno još pješačkih zona.

Milenijalci vole autobuse

Predavanje je održao Tomislav Josipović, direktor Pulaprometa, koji je istaknuo jednu vrlo zanimljivu činjenicu koja nam često promiče - a to je da dominacija prometovanja privatnim automobilima u odnosu na javni prijevoz ne samo da stvara probleme s gužvama i parkiranjima, već i dovodi u pitanje održivost javnog prijevoza.

- Istraživanja kažu da je sigurnost korištenja javnog prijevoza višestruko veća nego korištenje osobnog automobila. Što se tiče ekonomičnosti, javni prijevoz je još uvijek najisplativiji za putnika, istaknuo je direktor Pulaprometa.

Zanimljivo - dodao je da mlađe generacije cijene javni prijevoz.

- Milenijalci vole boraviti u autobusu. Situacija u svijetu je takva da nije sramota sjesti u javni prijevoz, dok se kod nas smatra da to koriste osobe slabije platežne moći. To moramo promijeniti, rekao je te istaknuo da javni prijevoz dovodi do rasterećenja prometnica.

- Je li bolje da Grad Pula investira u proširenje prometnica, što je u centru i nemoguće, ili je bolje uložiti u javni prijevoz, nabavu autobusa i veću frekvenciju linija te poticati da cijene karata budu što jeftinije kako bi dodatno putnike privukli u autobuse, upitao je prisutne.

Josipović je sugerirao da se naknada za prijevoz radnicima u tvrtkama, koja se isplaćuje u novcu, koji najčešće ide za kupnju goriva za automobile - usmjeri na korištenje javnog prijevoza. Jer, ako bi se navike korištenja javnog prijevoza povećala bi se njegova efikasnost i isplativost.

Daljnji koraci u favoriziranju javnog prijevoza bili bi proširenje pješačkih zona i proširenje kanala prodaje, na čemu se intenzivno radi.

- Novost je kartično plaćanje u autobusima koje kreće od 2. studenog, te je u planu i aplikacija. Treba raditi i na podizanju svijesti građana te vidjeti koliko građani znaju o javnom prijevozu, cijeni i broju polazaka vikendom", rekao je Josipović.

Primjer iz Šibenika

Tema su bile i inovacije u sustavu parkiranja. Moderator je bio Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, a u diskusiji su sudjelovali Branislav Bojanić, direktor Pula parkinga, Goran Bulat, direktor Gradskog parkinga Šibenik, ujedno i predsjednik Hrvatske parking udruge, Dalibor Zupičić, direktor tvrtke Labin 2000 i Robert Maršanić iz Hrvatske parking udruge.

Bojanić je napomenuo da je Pula parking ove sezone prihodovao 82,6 posto od parkinga stranih gostiju koji, kako je napomenuo, dolazeći u centar grada nisu pitali za cijenu parkinga.

Bojanić je istaknuo da su gradski oci, u cilju demotivacije stanovnika da automobilima dolaze u grad, odlučili staviti visoke cijene parkinga, što se, kako je naglasio, nije usudio učiniti nijedan grad uz more, osim Šibenika.

Govoreći o režimu "holders only" (parkiranje u staroj jezgri samo za stanovnike), napomenuo je da su od korisnika dobili pozitivnu povratnu informaciju te da se njih 95 posto zahvaljuje na toj odluci. Napomenuo je da su daljnji planovi pojačati javni gradski prijevoz i izgraditi parkirnu kuću.

Bulat iz Šibenika pohvalio se projektom integrirane mobilnosti, koji se ondje pokazao, kako je rekao, kao zaista učinkovito rješenje. Na Trgu Poljana izgrađen je podzemni logistički centar koji se sastoji od 254 parkirna mjesta, a u sklopu kojeg se nalazi centar za upravljanje mobilnošću i punionice za električna vozila. To je rezultiralo time da su u svega dva mjeseca uspjeli udvostručiti broj putnika u javnom prijevozu. Dakle, napomenuo je Bulat, parking i javni prijevoz moraju biti povezani, odnosno funkcionirati zajedno.

Zupičić iz Labina ustvrdio je da njima skoro svi gosti ljeti dolaze automobilima, zbog čega s Fakultetom prometnih znanosti pripremaju "revoluciju u prometu". Istaknuo je da u centru grada i blizini nemaju prostornog kapaciteta za širenje parkirališta, zbog čega su bili primorani vozače koji s vozilom uđu u starogradsku jezgru kazniti s 500 kuna. Taj iznos, rekao je, mora biti signal ljudima, a ne stjecanje profita od kazni.

Maršanić je napomenuo da se problem parkiranja u turističkim destinacijama ne rješava u travnju, tik pred sezonu, ili tijekom sezone, već se to čini u studenom ili prosincu, kada ona završi. Problem u gradu Rijeci je, kazao je, činjenica da domicilno stanovništvo koje živi u centru grada i njegovoj okolici mjesečno plaća parkirnu kartu samo 40 kuna, a smatraju da time imaju i rezervirano parkirno mjesto. Dodao je da parkirne kuće trebaju graditi privatni koncesionari jer komunalna društva nemaju za to novca.

Auto ili taksi?

Pod moderatorskim vodstvom prodekana Fakulteta informatike u Puli Nikole Tankovića, o budućnosti taksi prijevoza govorili su Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, Tomislav Lukačević iz Bolta, Morena Šimatić iz Ubera, i Goran Oreškis s Fakulteta informatike u Puli.

Nekoliko govornika ukazalo je na Zakon o prijevozu u cestovnom prometu iz 2018. kojime se unificirala usluga na razini cijele države. Zahvaljujući njemu, sve više ljudi vozi taksi i zarađuje obavljanjem poslova prijevoza, iako je, složni su govornici, potrebno još više educirati ljude o toj mogućnosti.

Panelisti su se složili u kritici težnje današnjeg čovjeka da pod svaku cijenu posjeduje automobil koji je velik materijalan izdatak (benzin, parking, servisi, osiguranja, registacija…).