U Dnevnom boravku Rojca na temu "Univerzalni dizajn i inkluzivna kultura" održana je tribina na kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Iva Mrak, mag. arh. s Građevinskog fakulteta u Rijeci, koja je prezentirala ideju univerzalnog dizajna, Sandra Nuždić, prof., voditeljica Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci, kazivala je o iskustvima stečenim tijekom projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture, voditeljica restauratorsko-konzervatorskog odjela Arheološkog muzeja Istre Đeni Gobić Bravar je prezentirala iskustva projekta Come-In!, arhitektica Breda Bizjak govorila je o trenutnom stanju u prostoru, a Mladen Pucarić, kao osoba s invaliditetom koja je veći dio svog života posvetila uklanjaju prostornih barijera i stvaranju fizičkog okruženja pristupačnog svima, govorio je o praktičnim primjerima iz svakodnevnog života.

Bez ograničenja

Tribinu je vodila Mirjana Radulović, a prije toga održana je radionica na istu temu namijenjena umjetnicima, djelatnicima u kulturi, te kreatorima javnih i kulturnih politika. Cilj programa je aktivno zagovaranje daljnjih poboljšanja i mogućnosti za što kvalitetniji pristup sadržajima u kulturi najvećem broju ljudi bez obzira na moguća ograničenja.

Kako je istaknula prof. dr. sc. Iva Mrak, prema univerzalnom dizajnu svaki se prostor ili predmet može koristiti na različite načine i da je prilagođen različitim osobama.

- Univerzalni dizajn daje element kontrole jesmo li dobro napravili ono što smo trebali napraviti. Korisnik univerzalnog dizajna može biti svaka osoba, dok je tradicionalni dizajn rađen za prosječnu osobu, koja u stvarnosti ne postoji, rekla je Mrak napomenuvši da su elementi pristupačnosti osnova univerzalnog dizajna.

Mag. arh. Sandra Nuždić rekla je da su se u Rijeci trudili koristiti načela univerzalnog dizajna, no sama kaže da je pitanje koliko su u tome uspjeli. Mapirali su postojeće stanje kako bi znali što mogu očekivati, a trudili su se dati i primjere dobre prakse. Dobra stvar je što su pojedine ustanove na svojim internetskim stranicama istaknule koliko su pristupačne, da oni koji ih žele posjetiti znaju što mogu očekivati.

Kao najbolji primjer u smislu uređenja prostora Nuždić je istaknula novoizgrađene zgrade u kompleksu Benčić koje su nakon njihovog obilaska usklađene s principa univerzalnog dizajna. Nisu uspjeli prilagoditi prostore osobama s oštećenjem vida, ali kako kaže, dobro je se o ovim temama počelo razgovarati.

Breda Bizjak se osvrnula na Pulu za koju kaže da je izuzetno zahtjevan primjer jer se u gradu teško snalaze i oni koji nemaju teškoća u kretanju, komentirajući da je javni prostor u Puli izuzetno nedostupan.

Po mjeri čovjeka

Mladen Pucarić koji nedostupnost prostora osjeća cijeli svoj život koji provodi u kolicima i koji se protiv arhitektonskih barijera bori cijeli život ipak ističe da je Pula danas oko 70 posto prilagođena osobama s invaliditetom. Pucarić je ispričao kako se u Puli nekad nije imao gdje kretati te je otišao, odnosno prema vlastitim riječima, pobjegao, u Ljubljanu gdje je prvi put mogao samostalno otići u kino ili kazalište. Odlučio se vratiti u Pulu s namjerom da ona postane grad po mjeri osoba s invaliditetom i s te strane je optimist, uvjeren da će Pula u potpunosti postati grad po mjeri čovjeka. U onih 30 posto nedostupnih prostora ubraja zatvor, zgradu suda, gradsku vijećnicu, Forum, zgradu Županije...

Posebna priča je Istarsko narodno kazalište u koje osobe u kolicima mogu ući, ali nemaju određeno mjesto odakle mogu gledati predstave. Pucarić ističe da bi se osobe u kolicima trebalo staviti u prostor odnosno prolaz koji bi bio na sredini partera, a koji ne postoji, tako da moraju gledati sa strane, a Radulović je napomenula da je slična situacija i u kinu Valli.

Đeni Gobić Bravar iz AMI-ja govorila je o realizaciji projekta Come-In! i rekla da je cilj da se sve muzejske institucije prilagode osobama s invaliditetom.

- Kada smo shvatili u čemu smo nepristupačni, otkrili smo puno nedostataka, rekla je Gobić Bravar. Uspjeli su napraviti rampu pomoću koje se može doći u podzemlje Arene, a pored ulaza u Galeriju C8 postavili su lift. Neke su izložbe prilagodili i slijepim osobama, napominje.

Povezane vijesti

• OPASNOSTI VREBAJU IZ LAŽNIH VIJESTI Robert Frank: Nijedna društvena mreža ne može toliko informirati građane Istre kao Glas Istre
• SUDIONIČKO UPRAVLJANJE KOREKTIV JE NEUSPJEHA DEMOKRACIJE: Rojc je pozitivan primjer upravljanja javnim dobrom, ali može puno bolje
• Za dugoročan najam stana, nakon obitelji s djecom i kućnim ljubimcima, nepoželjni čak i studenti: Stanovi se i RADNICIMA NA PRIVREMENOM RADU U PULI IZDAJU ZA 200 EURA PO LEŽAJU!