Počelo čišćenje opožarenih 40 hektara 

Uklanjaju se izgorjeli borovi uz Premantursku cestu, sanacija će trajati dvije godine. U gašenju požara veliku ulogu imaju hidranti KOJI SU NEKIMA SLUŽILI ZA PUNJENJE BAZENA

Pod sanacijom se podrazumijeva čišćenje terena od izgorjelog granja i stabala, nakon čega će izrasti mlada borova šuma, dok će se neki dijelovi pošumiti hrastom crnikom

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Opustošena Dolinka (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Opustošena Dolinka (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)


Jučer je uz Premantursku cestu počelo uklanjanje borova izgorjelih u velikom požaru koji je prije 12 dana zahvatio Valdebek.

Naime, od 40 hektara izgorjele površine, čak je polovica šumsko područje pod ingerencijom Hrvatskih šuma. Njeni su predstavnici Valter Buršić i Christian Gallo na jučerašnjem sastanku u Komunalnoj palači najavili da će sanacija šumskog područja, koja je jučerašnjim uklanjanjem stabala praktički već počela, završiti najkasnije u iduće dvije godine.

- S obzirom na velik i iznimno opasan požar koji je zadesio Pulu prije desetak dana, Hrvatske šume - Šumariju Pula očekuje sanacija opožarene površine, dok ćemo u suradnji s Gradom i mjesnim odborima obići lokacije koje neposredno graniče sa stambenim objektima da bismo planirali radove koji mogu smanjiti opasnost od požara, rekao je na sastanku Christian Gallo, rukovoditelj proizvodnog odjela Uprave šuma - podružnice Buzet koja obuhvaća cijelu Istarsku županiju.

Sastanku u Gradskoj palači su, osim gradonačelnika Filipa Zoričića i njegove zamjenice Ivone Močinić te predstavnika Hrvatskih šuma, prisustvovali pročelnici Slavica Jelovac i Damir Prhat, predstavnici mjesnih odbora, Herculanee, Javne vatrogasne postrojbe i policije.

Ivica Rojnić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Pula kaže da se pod sanacijom podrazumijeva čišćenje terena od izgorjelog granja i stabala.

gzte

Ivica Rojnić (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

- Da bi se šuma regenerirala, prvo se mora očistiti teren, ukloniti i ona stabla koja "vise" i prijete padom, a ne mogu se obnoviti. Borove sjemenke trpe visoke temperature i bor se regenerira. On raste kao gustiš i onda se prorjeđuje. Nakon prvog požara, borova šuma se može regenerirati, ali nakon drugog spasa za mladice nema, veli Rojnić. Gallo potvrđuje da se bor neće saditi budući da će ponovno izrasti, ali će se, dodaje, na pojedinim područjima posaditi hrast crnika.

Rojnić veli da će se, u dogovoru s Gradom, orezati stabla u blizini kuća, i to grane koje se nadvijaju nad prometnicu ili dvorišta.

U gašenju požara veliku ulogu imaju hidranti koje su pojedini građani, kao što smo pisali, uz dozvolu vodoopskrbljivača čak upotrebljavali za punjenje bazena. Rojnić, međutim, napominje da hidranti isključivo služe za punjenje vatrogasnih vozila i nisu namijenjeni za neposredno gašenje. Vodovod godišnje ispituje više od 3.000 hidranata na području Pule, rekao je Rojnić te pozvao građane da eventualna oštećenja prijave Vodovodu koji će ih sanirati, a to čini i JVP ukoliko se u gašenju požara utvrdi njihova neispravnost.

Predstavnica Herculanee Tanja Mandić zamolila je predstavnike mjesnih odbora da apeliraju na građane da ne ostavljaju automobile uz rubne dijelove šumica, kao ni suhi biljni otpad koji za velikih suša može lako planuti. Osim toga, potencijalnu opasnost predstavlja i trava na privatnim, nepokošenim parcelama.

Predstavnike mjesnih odbora na sastanku je zanimalo što je sa suhim borovim granama, stablima koja su preblizu kućama u šumici Boškarica, potom bunker na Gregovici kod kojega se okupljaju ovisnici. Testiraju li se hidranati i kako oni funkcioniraju, održavaju li se putovi ispod vodospreme u Štinjanu i postoje li radne akcije Hrvatskih šuma u koje bi se uključili i građani Mjesnog odbora Veli Vrh, bila su neka od pitanja upućena predstavnicima Hrvatskih šuma.

Buršić i Gallo predstavili su Plan gospodarenja šumama: naime, gradske i prigradske šume u vlasništvu su Republike Hrvatske i obuhvaćene su Programom gospodarenja šumama gospodarske jedinice Magran - Cuf za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2028. godine. Programom su propisani radovi za sve šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu koje obuhvaća spomenuta gospodarska jedinica. Za gradske i prigradske šume to uglavnom znači smanjivanje broja stabala po jedinici površine radi stvaranja optimalnih uvjeta za razvoj najboljih, odnosno fiziološki najjačih stabala, ali i razvoja autohtone vegetacije, u prvom redu hrasta crnike i medunca.

Na koncu je dogovoreno da će predstavnici Grada i Mjesnog odbora Valdebek izaći na teren, razgovarati s građanima i procijeniti štetu nastalu u požaru. Na pitanje hoće li građani biti obeštećeni, Rojnić odgovara da vjerojatno neće, ukoliko nemaju osiguranje. Pritom se osvrnuo na izgorjele automobile u jednoj automehaničarskoj radioni, kazavši da su upravo ta stara vozila, koja su služila za rezervne dijelove, predstavljala opasnost.

- Ti su automobili trebali biti u Metisu, u Valdebeku su predstavljali opasnost. Oštećen je jedan novi auto koji se otopio, rekao je Rojnić te napomenuo da požar nije bio na razini katastrofe. U javnosti se, zaključuje, digla velika panika jer je vatra došla blizu kuća, ali riječ je o srednje velikom požaru.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter