VELIKI PROBLEM

Turisti zaobilaze turističke ambulante jer se plaćaju. Odlaze kod obiteljskih liječnika jer im je to - BESPLATNO

| Autor: Duška PALIBRK
Turistička ambulanta u Puli - samo za bogatije i dodatno osigurane goste

Turistička ambulanta u Puli - samo za bogatije i dodatno osigurane goste


Ordinacije obiteljske medicine ljeti odrađuju duple šihte, ističe Morena Butković, specijalistica obiteljske medicine iz Pule i predsjednica KoHOM-a za Istru, dodavši da se na taj način zdravstvena skrb turista ostvaruje preko leđa ionako preopterećenih obiteljskih liječnika * Pitanje je koliko još dugo obiteljski liječnici mogu izdržati. Ni Hrvatska te naročito Istra kao najrazvijenija turistička regija ne bi si smjele dozvoliti da loše organizirana i neplanirana zdravstvena skrb za turiste ugrozi turističke rezultate, ističe dr. Butković, upozorivši da prijeti kolaps već sljedeće sezone

"Kamo uputiti turiste u Puli kad im treba medicinska pomoć? U turističku ambulantu u Domu zdravlja, na hitni trakt u bivšu vojnu bolnicu, na hitnu u krugu 'stare bolnice'? Kada vas stranac usred noći na cesti upita gdje da nađe liječnika jer mu 12-godišnje dijete ima visoku temperaturu, postajete sudionik u našem vrtlogu nadležnosti, prava, obveza, kompetentnosti... Što mu reći, a da ne krene u krivom pravcu i bude kasno? Stavite se u njegovu ulogu i potražite medicinsku pomoć u gradu", kaže nam čitatelj iz Pule.

Ni domaći ljudi se ne snalaze najbolje u razdrobljenom zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, gdje je i skrb o turistima pretrpjela brojne promjene. Ako naš turist s početka priče i nađe turističku ambulantu u Domu zdravlja, mora znati da će ondje i uz važeću zdravstvenu EU-iskaznicu morati platiti medicinsku uslugu po punoj cijeni. Turističke ambulante ispale su s popisa ugovornih ustanova HZZO-a još 2013. godine. Od tada ih županijski domovi zdravlja otvaraju na svoju inicijativu, a naplatom usluga financijski pokrivaju. To odgovara turistima dubljeg džepa te onima koji imaju putno i privatno zdravstveno osiguranje koje im kasnije refundira taj trošak. Oni drugi, pak, koji nemaju novaca, niti putno ili privatno osiguranje, a imaju EU-iskaznicu, većinom potraže besplatnu uslugu, što znači da moraju ići u ordinaciju koja ima ugovor s HZZO-om.

Upravo smo u Domu zdravlja u Puli naišli na takav prizor. Par njemačkih turista s EU-iskaznicom u ruci mlada doktorica iz turističke ambulante upućuje obiteljskim liječnicima koji imaju ugovor s HZZO-om. Na info-šalteru na ulazu u Dom zdravlja reći će im koji je liječnik toga dana, uz svoje stalne i hitne pacijente kolega na godišnjem odmoru, zadužen primiti i strance s EU-iskaznicom, kao i sezonske radnike i druge hrvatske građane s udaljenim prebivalištem. Doktorica Sunčica Belošević, koja je iz Zagreba došla odraditi sezonu u turističkoj ambulanti Istarskih domova zdravlja, kaže da im najviše dolaze radi upale uha, upale grla, proljeva i raznih prijeloma. Dnevno imaju i do 20-30 pacijenata, kaže, a među njima je i poneki s EU-iskaznicom.

Liječnici zakinuti

Zato, međutim, ugovorne ordinacije obiteljske medicine ljeti odrađuju duple šihte. Morena Butković, specijalistica obiteljske medicine iz Pule i predsjednica KoHOM-a za Istru, kaže da već godinama upozoravaju zdravstvenu administraciju da se primarna zdravstvena skrb turista ne može ostvarivati preko leđa ionako preopterećenih obiteljskih liječnika.

- I posebna dežurstva vikendom i praznicima, koja trebaju biti nadstandard za osiguranike HZZO-a, također su dodatno opterećena turistima gdje također dobivaju besplatnu uslugu. Pitanje je koliko još dugo obiteljski liječnici mogu izdržati ovakav dodatni pritisak u sezoni s obzirom na evidentan manjak liječnika i starosnu strukturu obiteljskih liječnika te dnevnu preopterećenost. Ni Hrvatska te naročito Istra kao najrazvijenija turistička regija ne bi si smjele dozvoliti da loše organizirana i neplanirana zdravstvena skrb za turiste ugrozi turističke rezultate. Ukoliko se na nacionalnoj ali i lokalnoj razini u suradnji sa strukom ne poboljša organizacija zdravstvene skrbi turista, neminovan je kolaps već sljedeće sezone, upozorava dr. Butković.

Jedno od rješenja koje predlaže KoHOM je ponovno ugovaranje turističkih ambulanti domova zdravlja s HZZO-om, što zagovara i ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić.

- To je neophodno u velikim turističkim centrima, kao što su istarski gradovi, jer sada turističke ambulante zbrinjavaju samo dio turista, a ostali opterećuju redovne ordinacije koje su ljeti opterećene brojnim sezoncima i to u vrijeme godišnjih odmora. Uz ugovor s HZZO-om turističke ordinacije bi ispunile svoju zadaću: rasteretile bi redovan zdravstveni sustav, a domaćim pacijentima i turistima omogućile dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu, ističe Ivančić.

U turističke ambulante u Istri, kaže, dnevno se javi 30-50 pacijenata, najviše u ispostavi Poreč. Turisti najčešće dolaze radi alergijskih reakcija i upale kože, akutnih infekcija gornjih dišnih puteva i lakših ozljeda. Teže ozljede se zbrinjavaju na kirurgiji u pulskoj Općoj bolnici. Ljeto je doba puno većeg prometa na cestama, noćnog života i morskih aktivnosti: ronjenje, glisiranje, surfanje neminovno rezultiraju povećanjem broja povreda. A u pulskoj bolnici i tih udarnih mjeseci u sezoni radi isti broj medicinskog osoblja.

- Ne možemo tijekom ljetnih mjeseci značajnije umanjiti zdravstvenu zaštitu domicilnog stanovništva. U određenom manjem opsegu neki medicinski postupci se odgađaju za period izvan sezone, a dijelom se povećan opseg posla kompenzira limitiranjem godišnjih odmora na dva tjedna, čime su naši djelatnici zakinuti u odnosu na kolege izvan turističkih zona, kaže dr. Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice Opće bolnice u Puli.

Povećanje na hitnoj

Na hitnom prijemu u bolnici, navodi dr. Fedel, ove godine u ožujku pregledali su 4.952 bolesnika, od kojih je 105 bilo stranih državljana, dok su u srpnju imali ukupno 6.788 pacijenata, među kojima je bilo 1.715 stranaca! To je 27 posto više pacijenata na ionako preopterećenom hitnom bolničkom prijemu. I u broju hospitaliziranih bolesnika također postoje značajna sezonska odstupanja: u ožujku stacionarno je liječeno 1.459 bolesnika, od toga svega 17 stranih državljana, dok ih je u srpnju bilo ukupno 1.300 a među njima 183 stranca.

- Iako se broj hospitaliziranih stranaca ne čini velikim, to je prosječno šestero stranaca svakog dana, a ne treba zaboraviti da uglavnom dolaze iz zapadnih, visoko razvijenih zemalja EU-a i naviknuti su na značajno više standarde bolničkog smještaja. Postoji i jezična barijera jer samo dio njih govori engleski. Tu su i bolesnici iz država izvan EU-a te je komunikacija znatno otežana. Medicinsko osoblje se, uz svoj primarni posao, kod stranih državljana mora angažirati i na dodatnoj administraciji, odgovarati na upite stranih osiguravajućih kuća vezano uz tijek liječenja, mogućnost transporta, kontaktiranja rodbine i slično, navodi dr. Fedel.

Financijski napredak

U financijskom pogledu, kaže dr. Fedel, u zadnje tri godine postignut je značajan napredak. Uvođenjem zdravstvene EU-iskaznice te već uhodanom komunikacijom s vanjskim osiguravateljima, naplata troškova liječenja je značajno bolja. U prvih šest mjeseci prošle godine pulska bolnica je po osnovi EU-iskaznica prihodovala dodatnih 2,58 milijuna kuna, a u prvoj polovici ove godine oko 3,15 milijuna. Određeni problemi u naplati medicinskih usluga još postoje, kaže dr. Fedel, poglavito iz zemalja izvan EU-a te nama susjednih država gdje često bolesnici nemaju regulirano zdravstveno osiguranje, nisu uplatili putno osiguranje niti potvrdili konvencije bilateralno potpisane s tim zemljama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter