ISTARSKA LEGENDA

TELERAZGOVOR POVODOM 60. ROĐENDANA PULSKOG FAKULTETA EKONOMIJE I TURIZMA "DR. MIJO MIRKOVIĆ". Unuk Mate Balote iz Amerike: "Sadašnje granice Istre su zasluga mog dede. Tada se Tito strahovito naljutio na mog dedu, jer je Talijanima dao Trst"

| Autor: Patricija SOFTIĆ

Pulski Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" ove godine obilježava 60 godina svog postojanja. Upravo je u tim godinama bio Mijo Mirković - Mate Balota, naš poznati erudit, znanstvenik, ekonomist i književnik kada je 1960. dosanjao jedan od svojih snova dočekavši otvaranje Ekonomskog fakulteta u Puli, čime je postavio temelj za razvoj današnjeg Sveučilišta. Ti čvrsti temelji baziraju se na ekonomiji kao znanosti koja proučava kako društva iz oskudice stvaraju raskoš, iz kamena ugođaj, iz gotovo ničega nešto zapaženo. Tako je u biti tekao i razvoj današnjeg FET-a koji s ponosom nosi ime Mije Mirkovića, od male Više ekonomske škole s dvogodišnjim stručnim studijima do današnje najveće sastavnice međunarodno priznatog pulskog Sveučilišta.

Premda se ova obljetnica dugo pripremala za veliko, svečano obilježavanje 30. lipnja u pulskom amfiteatru, s mnoštvom uzvanika i podjelom diploma studentima, zbog korone je sve moralo biti otkazano. Obilježavanje okrugle obljetnice ipak se odvija ovog tjedna, ali u skromnijim okvirima.

Tako je jučer održana prigodna konferencija na kojoj se dekanu FET-a, prof. dr. sc. Robertu Zenzeroviću i prodekanici za nastavu i upravljanje kvalitetom, a ujedno i budućoj dekanici, izvanrednoj profesorici dr. sc. Kseniji Černe i nekolicini novinara video linkom iz SAD-a pridružio i unuk znamenitog Mije Mirkovića, koji nosi njegovo ponosno ime.

I on se poput svog djeda specijalizirao upravo u ekonomiji i donedavno je bio na poziciji višeg potpredsjednika poznate HSBC banke za globalno bankarstvo i trgovinu valutama. Mirković je s prisutnima podijelio dio svojih iskustava i doživljaje odrastanja kao unuk čuvenog osobenjaka, ali i neka svoja ekonomska opažanja.

- Iako sam imao samo pet i pol godina kad je deda umro, htio sam doznati što više o njemu, pa sam često ispitivao članove obitelji. Deda je bio jedna ideološka ikona, mislim da je to i danas, a imao je i neke ideale kojima bismo svi mi morali i danas težiti. Imao je strahovito jak karakter, ali kratak fitilj, što se kaže, a isto tako je bio nepokolebljiv u svojim uvjerenjima o životu i međuljudskim odnosima. Očito sam ja te njegove karakteristike naslijedio i dosta smo karakterno slični. Znate kako kažu, da je bio "buran kako refuli vitra i tepal kako teplo sunce ljubavi", što se može iščitati i na plaketi u njegovoj spomen kući u Raklju. Sve što sam ikad čuo o njemu od drugih ljudi, pogotovo onih koji su ga poznavali, bilo je uvijek jako pozitivno i uvijek je ostavljao vrlo snažan dojam na druge ljude, rekao je Mirković.

Dekan Zenzerović potvrdio je to simpatičnom crticom iz novije povijesti istaknuvši da je Mijo Mirković ostavio snažan dojam na umirovljenog profesora emeritusa Soumitru Sharmu koji je počeo pušiti lulu nakon susreta s Balotom na zagrebačkom Sveučilištu, u njegovoj zadimljenoj kancelariji.

Mirković nam je ispričao i zanimljivu anegdotu o svom djedu iz 1941. godine, kada je bio šef Ekonomske komore Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Balota je trebao s kraljem pobjeći za London, ali je to odbio i radije otišao na Krk, u selo Vantačići, gdje je bio vrlo uspješan ribar i vinogradar. Talijani nikada nisu marili za Balotu, ali su zato Nijemci, koji su stigli na Krk nakon kapitulacije Italije 1943., itekako primijetili da lokalni ribari jednog od njih zovu "profesore" pa su ga uhapsili. Nakon 2. svjetskog rata, točnije 1946., Balota je bio na čelu delegacije koja je s Titom otišla u Pariz pregovarati o budućnosti Jugoslavije i granicama nove države.

- Sadašnja konfiguracija Istre, odnosno njenih granica s Italijom je više-manje zasluga mog dede. Tada se Tito strahovito naljutio na mog dedu, jer je deda Talijanima dao Trst, a Tito im nije želio predati ni pedalj tog prostora. Međutim, moj deda mu je objasnio da je bolje dati Talijanima Trst, a zadržati sve ostale oslobođene teritorije, a osim toga, smatrao je da će se upravo Rijeka na taj način moći puno više razvijati kao lučki grad. I upravo se tako i dogodilo. Uz sve gospodarske boljitke koje je sanjao, uvijek je smatrao da nekakva jednostavnost seoskog života i poljoprivreda moraju biti osnovni postulati svake ekonomije, a s time se i ja slažem. On je uvijek tvrdio da je novčana ekonomija uništila seljake jer im ne omogućava samodostatnost. Ta nostalgija prema jednostavnom seoskom životu uvijek je bila glavna potka i književnog izričaja mog dede, rekao je Mirković.

Pritom je dao i jedan svoj osvrt na aktualno hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju, rekavši da Hrvatska u tom pogledu dosta dobro prolazi, ali može biti bolje. Napomenuo je da mu je uvijek drago kad vidi da su mladi ljudi nagrađeni za neka svoja postignuća ili izume u tehnologiji itd., međutim, s druge strane mu je žao što Hrvatska ima i dosta veliki "odljev mozgova". U razgovoru se dotakao i propasti brodogradilišta Uljanik koju je nazvao strahovitom nesrećom, te istaknuo da bi brodogradnju svakako trebalo spasiti, ali kroz visoku specijalizaciju kroz koju se može na tržištu ponuditi kvaliteta proizvoda koja će moći konkurirati velikim, masovnim brodogradnjama i neće moći biti kopirana.

Zenzerović je za kraj istaknuo da je u ovih 60 godina postojanja FET-a kroz studentske klupe prošao velik broj naraštaja mladih ljudi spremnih uložiti svoje dragocjeno vrijeme i energiju da bi stekli znanja koja će obilježiti njihovu karijeru. Njih gotovo 9.000 uspješno je do sada okončalo svoje obrazovanje na FET-u kroz stručne, preddiplomske, diplomske i poslijediplomske sveučilišne studije. Svi koji se žele pridružiti tim uspjesima, mogu se do 6. srpnja pokušati upisati u ljetnom upisnom roku na jedan od brojnih atraktivnih studijskih programa koji će ih pripremiti za tržište rada.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of