Prema zakonskim odredbama koje stupaju na snagu 1. travnja, svjetlo mora biti usmjereno na javne površine, a ne prema stambenim prostorima, zgradama ili nebu. Nadalje, svjetlosne zrake ne smiju padati na površinu mora, dok se spomenici i javne institucije ne smiju osvjetljavati izvan svoje stvarne površine * S obzirom da je to praksi skoro nemoguće izvesti, jedna od opcija je da svjetla na nekim javnim površinama budu ugašena. To se neće dogoditi 1. travnja, jer predstoji donošenje pravilnika o primjeni zakona, a potom će gradovi i općine donesiti uredbe o rješavanju problema svjetlosnog onečišćenja na svom terenu

Striktna primjena novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja mogla bi u mrak zaviti brojne hrvatske gradove, među kojima je i Pula. Prema zakonskim odredbama koje stupaju na snagu već u ponedjeljak, 1. travnja, javna rasvjeta u gradovima treba svijetliti snagom od 3.000 kelvina umjesto dosadašnjih 4.000 kelvina, dok svjetiljke moraju biti usmjerene na javne površine, a ne prema stambenim prostorima, zgradama, ili prema nebu. Štoviše, svjetlosne zrake ne smiju padati na površinu vode - mora, rijeke ili jezera - dok se spomenici i javne institucije ne smiju osvjetljavati izvan svoje stvarne površine.

Drugim riječima, javna rasvjeta koja osvjetljava pulsku Arenu, Uljanikove dizalice, Zlatna vrata ili okoliš bilo kojeg hotela treba biti reducirana ili ugašena. Kazne će propisivati inspektori Ministarstva okoliša i komunalni redari, no tek kad se do kraja ispoštuje zakonska procedura po kojoj treba na razini države donijeti precizni pravilnik o primjeni Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Nakon donošenja pravilnika, gradovi i općine imat će vremena da u slijedećih 12 mjeseci donesu uredbe o rješavanju problema svjetlosnog onečišćenja na svom terenu.

Nova zakonska rješenja izazvala su podjele u stručnoj javnosti, gdje naglašavaju kako se radi o najstrožem zakonu na svijetu koji se tiče te problematike.

"Problemi svjetlosnog onečišćenja mogu se regulirati primjenom odgovarajućih standarda i drugih neobavezujućih formi", kaže dr. Slavko Krajcar, predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu i profesor na zagrebačkom FER-u, i dodaje:

"U Francuskoj, Sloveniji i nekim talijanskim pokrajinama donesene su uredbe koje to reguliraju i paze da se količina svjetla koja je potrebna za urbano življenje ne pušta u okoliš u prevelikim količinama. Ali, hrvatski zakon je najstroži u svijetu".

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Svjetleći divovi ne svijetle
• Pulski Ironman 70.3 rasprodan!