TRODNEVNA KONFERENCIJA U PULI
Svi govornici se slažu u jednom: Građani moraju mijenjati navike i više koristiti javni prijevoz!
Prometne gužve na ulazu u grad (Snimio Milivoj Mijošek)
O prometnim i parkirališnim problemima u gradu Puli te rješavanju tih izazova diskutiralo se tijekom prvog dana trodnevne konferencije "Grad po mjeri čovjeka - grad kao prometni hub", koja se na temu održive urbane mobilnosti održava u Puli u organizaciji Grada Pule, Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba te Glasa Istre.
Stručnjaci iz razvijenih europskih gradova predstavili su primjere dobre praske koji bi mogli poslužiti kao polazište za budućnost prometa u Puli. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta Prometnih znanosti, rekao je da se nada da će se konferencijom zaključiti da bi u budućnosti Pulu trebalo učiniti "gradom koji bi trebao biti više po mjeri čovjeka, a manje po mjeri automobila, a posebno parkiranog automobila".
On je istaknuo da je Pula vrlo značajna u prometnom sustavu, kako Istarske županije, tako i cijele Hrvatske, pogotovo što u Puli postoje gotovo svi oblici prijevoza, od cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog do urbane mobilnosti.
Pula i Beč
Komentirajući problematiku parkinga i prometa s kojom se građani svakodnevno susreću, član Uprave Glasa Istre Ivica Božan usporedio je prometnu situaciju u Puli i Beču. U Beču je, kaže, rješenje unutar grada odlično regulirano s raznovrsnim opcijama prijevoza, no problem je s njegovom okolicom. U Puli je, smatra, suprotna situacija - odlično je odrađen vanjski krug, a unutarnji, odnosno centar grada, nekim će se mjerama, ocjenjuje Božan, sigurno poboljšati.
Svi govornici koji su sudjelovali u panelima složili su se da se prvenstveno trebaju promijeniti navike građana i učestalije koristiti javni prijevoz. Pulski gradonačelnik Filip Zoričić istaknuo je da je tema prometa i parkinga u Puli jedan od izazova s kojim se susrećemo, što već pokazuje sam podatak da Pula ima 52 tisuće stanovnika a 39 tisuća automobila, a ljeti je ta brojka i mnogo viša.
Đuro Lubura, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića istaknuo je da je tijekom proteklih godina u nabavu novih autobusa na području grada Pule uloženo oko 26 milijuna kuna, od čega oko 22 milijuna bespovratnih europskih sredstava.
Ipak, ističe, više nije dovoljno ulaganje samo u infrastrukturu, već i stvaranje pametnih prometnih rješenja.
- Ministarstvo će podržavati izgradnju prometne infrastrukture i modernizaciju sustava, ali smo potpuno otvoreni za nove ideje i modernizaciju propisa da bismo omogućili nova i pametnija rješenja, rekao je.
Javni prijevoz? Molim?
Peter Austin, savjetnik za planiranje u Oslu, predstavio je tamošnju prometnu situaciju. Oni, prvenstveno zbog klimatskih razloga, nastoje izmijeniti navike građana uz mnogo infrastrukture za pješake i bicikliste, a ujedno uz visoke cijene plaćanja parkinga u centru grada. Dakle, nešto slično što radi i Pula.
Kako je istaknuo, reducirani parking čini javni prijevoz mnogo privlačnijim.
- Vrlo je jednostavno, ako ne možete pronaći parkirališno mjesto, vjerojatno ćete od tog nauma odustati, pojasnio je Austin, dodavši da to podrazumijeva razvijanje usluge javnog prijevoza koja mora postati fleksibilnija. Istaknuo je i da se održivost ne može postići bez nacionalne podrške, odnosno financiranja Vlade kojoj ovo pitanje mora biti prioritet. A prioritet bi, smatra on, to trebao biti i Gradu Puli.
- Pula bi trebala krenuti sutra, nemojte čekati još godinu dana. Potrebno je što prije napraviti Regionalni plan za upotrebu zemljišta i transporta, kazao je Austin.
Alberte Ruud, stručnjakinja za urbani razvoj iz Norveške, a koja se tijekom panela osvrnula na prometnu situaciju u Drammenu, norveškom gradu nedaleko Osla, kazala je da je općenito, kako u Puli tako i u drugim gradovima, potrebno više investirati u održivu mobilnost, što podrazumijeva javni prijevoz, bicikliranje i pješačenje. Usto, utvrdila je da je ključna suradnja sa susjednim regijama. Pričajući o mogućnostima mikromobilnosti, istaknula je da sve više ljudi, a osobito mladih, koristi električne skutere kao inovativan model prijevoza. Ona je, naime, češća u manjim gradovima, a pogoduje smanjenju automobilskog prometa.
Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj koja financira projekte koji jačaju privatni i javni sektor, pojasnila je da EBRD podupire održivu urbanu mobilnost i održive politike u gradovima diljem Europe. Ispričala je da je tijekom jednog boravka u Puli htjela koristiti javni prijevoz, čime su, kaže, njeni kolege bili šokirani. Stoga je, pričajući o tome kako se moraju promijeniti navike građana, upitala publiku tko koristi javni prijevoz do posla, na što je ruku dignulo svega pet ljudi. Nadodala je da vjeruje u edukaciju mladih generacija, ali i da je preduvjet postojanje potrebne prometne infrastrukture.
Zinchuk smatra i da se trebamo upitati koristimo li automobil zbog statusa, ili jer nemamo u tom trenutku druge opcije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
