OBNOVA USTANOVE

Štićenici Dječjeg doma "Ruža Petrović" privremeno smješteni u bivšu zgradu psihijatrije. Belošević: "DNEVNO DOBIVAMO PET DO ŠEST ZAHTJEVA ZA SMJEŠTAJ VIŠE DJECE IZ JEDNE OBITELJI"

Jako je puno djece koju bi trebalo smjestiti, što je donio kako covid, tako i nekakve životne nesreće. Imamo tu i djece smještene nakon nekih većih, javnosti poznatih tragedija, ali i zbog poskupljenja, gubitka posla. Sve više dolaze do izražaja problemi u obitelji koji se odražavaju na djecu, tu su i visokorizični razvodi brakova, ali i manipulacija djecom, kaže ravnateljica Davorka Belošević

| Autor: Jelena MILOVIĆ
Bivša psihijatrija (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Bivša psihijatrija (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)


Štićenici Dječjeg doma "Ruža Petrović", njih 20-ak, proteklog su ožujka privremeno preselili u zgradu bivše psihijatrije u krugu Opće bolnice, a nakon što se iz nje iselio odjel psihijatrije. Bolnica im je ustupila prostor bez naknade i ovdje će boraviti sve do završetka adaptacije zgrade Doma na Verudi.

Prema najavama, to bi trebalo biti negdje do idućeg svibnja. U adaptaciju se ulaže 13,2 milijuna kuna iz europskih fondova, a u sklopu europskog projekta adaptiraju se objekti ustanove na šest lokacija. Ravnateljica Doma Davorka Belošević tada je pojasnila da je namjera poboljšati postojeće infrastrukturne uvjete i adaptirati, odnosno opremiti nove prostore, u kojima će se pružati postojeće te razvijati nove izvaninstitucijske usluge, a nas je zanimalo kako su se snašli u privremenim prostorima i kako napreduju radovi.

Naime, građani Pule dobro poznaju zgradu u kojoj su sada privremeni smještaj pronašli štićenici ovog doma, a premda je u bolničkom okrugu, i samom svojom namjenom, bila mjesto u kojem se pomoć pružala ljudima s psihičkim tegobama i teškim životnim pričama, ta je zgrada, unatoč svemu, uvijek posjedovala svojevrsni šarm starine, barem prepoznatljiv za one koji Pulu osjećaju i "ispod kože". Eksterijer, s novim "stanovnicima", nije se izmijenio. I dalje je to ona ista stara zgrada, u zelenom okruženju, osim veselo obojane ograde ulaznih stepenica, koja ukazuje da nas unutra čeka jedna sasvim nova atmosfera.

- U početku smo se 'pribojavali' prostora: nas je nekoliko prije samog useljenja došlo "u izvidnicu" i vidjeli smo da nam ovaj gornji kat odgovara: po veličini i broju soba te njihovom rasporedu. Ovih mjeseci otkako smo u tom prostoru unijeli smo neke boje i nastojimo ga stalno uljepšavati i prilagoditi ga nama. Djeca su zadovoljna, a uvidjeli smo da nam odgovara što smo svi na istom katu, lakše komuniciramo i više se svi zajedno vidimo. Tu je i blizina grada - centra, škola. Svi srednjoškolci mogu ići pješice, sve nam je nadohvat ruke. Jedino što nam ovdje nedostaje i što nam predstavlja svojevrsni organizacijski problem, jest odvoženje i dovoženje djece koja pohađaju osnovnu školu na Verudi. Naime, ovi maleni nisu još najbolje usvojili autobusni red vožnje. Ali, sve u svemu, jako smo zadovoljni, veli ravnateljica Davorka Belošević.

sss

Pribojavali su se prostora, ali ovdje lakše komuniciraju i sve im je nadohvat ruke

Osjećaju da su, nastavlja, dobrodošli u krug bolnice, a ističe i povremenu suradnju sa Studentskim domom oko prehrane koju im ovi i donose. Studenti im nerijetko i navrate u goste, djeca se s njima druže, a zasigurno, potvrđuje nam, svojom prisutnošću u krugu bolnice, mijenjaju dinamiku okruženja.

Obnova Doma na Verudi se nastavlja, ali s obzirom na zabranu građevinskih radova tijekom ljetnih mjeseci, do 15. kolovoza, i njihovi su bili nešto usporenijeg tempa. Dosad je u matičnoj zgradi postavljan protupožarni strop, nakon čega će početi glavnina radova. U Rovinjskom Selu otvaraju boravak za djecu i savjetovanje te pomaganje roditeljima, a ti radovi, kaže Belošević, skoro su gotovi, jer slijede završni radovi ličenja. Počeli su radovi i u stanovima; za sada u Nobileovoj ulici, nakon toga kreće se sa stanom u Divkovićevoj, a radovi u ostalim stanovima kreću u rujnu. Velikih problema imaju s poskupljenjem građevinskog materijala i dobavom, ali ravnateljica vjeruje da će radovi biti gotovi u roku. Postepeno će, sa završetkom radova, i napuštati privremeni prostor, iako im, što se tiče same pozicije, jako odgovara pa bi u njemu najradije i ostali, kroz smijeh nam prepričava ravnateljica, premda istovremeno ističe vezanost za matičnu kuću.

Nakon što se sve obnovi, smještaj štićenika bit će potpuno drugačiji. Naime, djeca će živjeti u stanovima i neće više biti u samoj instituciji, tako da za njih slijedi jedno izazovno razdoblje, a svi zajedno tome će se prilagođavati "u hodu". I do sada su, saznajemo, imali organizirano stanovanje, uz povremenu podršku mladih od 16 do 21 godine, a sada će u to biti uključena i djeca već od sedme godine. Što se tiče usluga Doma, dosad su u ovoj ustanovi boravila djeca od sedam godina, ali s obzirom na potrebe u našem društvu, kako nam veli, opet će se vratiti na dobnu skupinu od treće godine.

dfdd

Sobe prilagođene korisnicima

- Jako puno djece se izdvaja u domove koji primaju djecu od samog rođenja. Dvostruko su iznad kapaciteta, pa ćemo i mi morati opet prihvaćati tu djecu, što je i dobro, jer sva naša mlađa djeca, budući da ovdje baš nemamo razvijeno udomiteljstvo, idu na područje Rijeke, pa 'ajmo tih, recimo, 10-ak djece zadržati ovdje, da se mogu lakše viđati s roditeljima.

Na dnevnoj je bazi, otkriva nam naša sugovornica, po pet, šest zahtjeva upućeno prema Dječjem domu "Ruža Petrović", i to ne samo za jednog korisnika, već za više djece iz jedne obitelji.

- Jako je puno djece koju bi trebalo smjestiti, što je donio kako covid, tako i nekakve životne nesreće. Imamo tu i djece smještene nakon nekih većih tragedija, javnosti poznatih, ali i zbog poskupljenja, gubitka posla roditelja. Sve više dolaze do izražaja problemi u obitelji koji se odražavaju na djecu, tu su i visokorizični razvodi brakova, ali i manipulacija djecom kroz te situacije, veli Belošević. Jako se malo, doznajemo djece, doznajemo, sada izdvaja po odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, a puno više po Obiteljskom zakonu - što znači da se djeca izuzimaju zbog loših postupaka roditelja, zanemarivanja, grubog kršenja ljudskih prava i prava djeteta, a na terenu je to jako vidljivo.

- Više je nego očito da je u vremenu covida i izolacije došlo do povećanja poteškoća kad je riječ o mentalnom stanju djece. Sve su izoliranija, sklona samoozljeđivanju i suicidu, otuđena, žive u virtualnom svijetu, a mi na ovim područjima nemamo dobro razvijenu podršku. Dječje psihijatrije nemamo, mada imamo pedopsihijatra, ali koji sve to ne može pokriti. Imate u KBC-u u Rijeci četiri mjesta, koja su namijenjena Primorsko-goranskoj županiji, a to je sve malo za potrebe koje svi skupa imamo, upozorava Belošević.

U Domu je trenutno 25 štićenika, a neki su trenutno i na ferijama kući.

- Međutim, broj te djece je mali jer je njih 97 posto vezano uz Dom i iz njega ne odlaze svojim kućama, nemaju kontakta s roditeljima, a eventualno ako i imaju, radi se o telefonskom kontaktu. Neki od njih budu jako ljutiti upravo u vrijeme ljetnih ili zimskih praznika i kad barem neko od djece ode svojoj kući tada se ispoljavaju frustracije, veli nam Belošević.

Pojašnjava da s centrima za socijalnu skrb pokušavaju dogovoriti da djeca odlaze kućama, i to ona koja po Obiteljskom zakonu imaju regulirane kontakte, a roditelji ne dolaze. Međutim, centar ne želi dati suglasnost da ih mi odvedemo na to područje jer se boje da bi reakcija same djece prilikom povratka mogla biti otežana, dočim mi želimo samo kontakt. Djeca vole svoje roditelje, bez obzira kakvi su", konstatira Belošević.

Budućnost zbrinjavanja jest u stambenim zajednicama, potvrđuje nam ravnateljica koja kaže da se sa štićenicima nastoji izbjeći život u instituciji u kojoj svi budu na okupu, neovisno o dobi. U stambenim zajednicama ih se odmalena može naučiti svim onim svakodnevnim stvarima, individualno im pristupiti, što se unutar zajednice i čini, a sve to s ciljem najvećeg mogućeg približavanja obliku obiteljskog načina života. Puno je skuplje, ali za djecu ima puno više benefita, objašnjava naša sugovornica.

dfdd

Privremeni dom u krugu Opće bolnice

- Za šest korisnika (male djece) sa stalnom podrškom minimalno morate računati na petero djelatnika da bismo pokrili sve smjene: jutarnju, dnevnu, poslijepodnevnu, noćnu, plus godišnje odmore i bolovanja. Kad govorimo o organiziranom stanovanju, onda ide jedna osoba na 12 korisnika koji se povremeno obilaze, upućuju, organiziraju se radionice, savjetovanja. Nitko u stambenu zajednicu ne ide ako mi ne procijenimo da to samostalno može, pojašnjava.

Nakon što se u svibnju vrate u matičnu zgradu, na prvi kat će se smjestiti Obiteljski centar. On više neće biti u sklopu Centra za socijalnu skrb, nego će biti, kao što je to bio nekada, samostalna pravna osoba na novoj lokaciji. Na drugom katu bit će djeca iz boravka, a treći će funkcionirati kao i dosad - kao privremeni i hitni smještaj djece. Svi ostali korisnici idu u stanove. Nova usluga je i stan za maloljetnu trudnicu ili maloljetnu majku s djetetom do godine dana.

Sve ovo govori da već sad postoji problem s kadrom, tako da će zapošljavanja, izvjesno, biti.

- Sigurno će biti zapošljavanja jer manjak je i sad očit. Ali, problem sa zapošljavanjem je taj što trenutno, prema našem Pravilniku o minimalnim uvjetima, imamo suženi izbor stručnjaka koje uopće možemo zapošljavati. Tih stručnjaka fali. Navodno je sada na e-savjetovanju izmjena tog pravilnika pa bi nam se moglo omogućiti zapošljavanje puno šireg spektra struka. Trenutno je to vrlo suženo i riječ je o zanimanjima: psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog, pedagog, edukacijski rehabilitator i kineziolog. Ubuduće se nadamo da bi to mogli biti i učitelji, profesori i odgajatelji. Za poludnevni boravak idealno bi nam bili upravo profesori koji bi pomogli djeci u učenju. Do tada, snalazimo se kako znamo i umijemo, zaključuje Belošević.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter