Usprkos koroni i neizvjesnosti vezanoj uz radna mjesta, hotelijeri i ugostiteljske tvrtke i ove godine zapošljavanju popriličan broj sezonaca. Štoviše, i ove ih godine, baš kao i pretkoronaške 2019. nedostaje na tržištu rada pa se moraju uvoziti iz drugih država putem posredničkih agencija.

Arena Hospitality Group, jedina pulska hotelska kuća, trenutno zapošljava nešto više od 1.050 radnika, od kojih 467 na neodređeno, dok ostali rade na određeno vrijeme.

Nervoza i inspekcije

- U odnosu na 2020. godinu, u isto vrijeme imamo 260 radnika više, ali u usporedbi sa srpnjem 2019., brojimo oko 330 radnika manje, kaže Manuela Kraljević, direktorica marketinga i prodaje Arena grupe.

Prema vrstama zanimanja, u ovoj su kompaniji deficitarni prije svega konobari i kuhari, a proces zapošljavanja još uvijek traje. I ove godine sezona se odrađuje i uz pomoć uvezene radne snage, a u slučaju pulskog hotelijera zapošljavaju se radnici iz Srbije, BiH i Ukrajine. Postoje i određene aktivnosti zapošljavanja djelatnika čak s Filipina, veli Kraljević.

- Iako je stanje na tržištu rada jako izazovno, vjerujemo da ćemo i samostalno i u suradnji s agencijama za posredovanje u zapošljavanju uspjeti zaposliti svu potrebnu radnu snagu koja će omogućiti nesmetano odvijanje ove turističke sezone, kaže naša sugovornica.

Poznati pulski ugostitelj, koji je poželio ostati anoniman, još uvijek čeka konobare koji u Srbiji sređuju "papire", iako su predani još prije svibnja.

- Ljudi su nervozni, mi smo nervozni, inspekcije obilaze, nitko nema milosti, opći kaos je po pitanju ugostiteljstva, kaže on.

Plaća, po njemu, nije problem, nego puno toga drugog.

Sezonalnost i profesionalnost

- Problem je što domaći ljudi relativno ne žele raditi ovaj posao. Svi ozbiljni radnici rade cijelu godinu, a domaće sezonce je teško pronaći. Ugostiteljstvo kao branša se, po mom mišljenju, u nas ne smatra profesijom, što u Srbiji, recimo, nije slučaj. Tamo je ugostiteljstvo i dalje profesija, a ovdje usputna stanica nekim mladim ljudima, osim onima koji se žele time baviti profesionalno, a takvih je vrlo malo. Imamo velik problem i što mi većinom živimo od ljeta, a kad bi cijelu godinu ugostiteljstvo bilo na nekoj optimalnoj snazi, moglo bi se više ljudi educirati i možda bi željelo više njih raditi. Ovako, kad tražite 70 posto sezonaca, a samo 30 posto stalnih radnika, to su veliki razmjeri. Problem je sezonalnost jer ozbiljan čovjek koji se time želi baviti profesionalno, traži posao za cijelu godinu. Nakon toga imate državu koja jako komplicira s uvozom radne snage vezano za dokumentaciju, birokracija je katastrofa, papiri se čekaju i po dva, tri mjeseca, što je puno, a pogotovo u situaciji korone kad ne znate kad ćete i hoćete li raditi, hoće li biti sezone, ne možete se pripremiti puno ranije da predate sve papire jer ne znate što će biti… Na kraju, tim radnicima, neovisno o tome jesu li stranci ili domaći, morate nešto garantirati. Radne dozvole se najčešće izdaju samo na tri mjeseca, na duži period je velika komplikacija, mora se prolaziti filter na Zavodu za zapošljavanje, nabraja nezadovoljni ugostitelj.

Ima i loše iskustvo sa Zavodom za zapošljavanje, odakle mu upućuju samo one radnike koji baš nigdje ne mogu pronaći posao, a ozbiljnih je radnika vrlo malo. Preko Zavoda se teško može pronaći adekvatna radna snaga, tvrdi on.

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije još je na početku sezone upozorila da bi mnogi hoteli na Jadranu mogli ostati zatvoreni zbog nedostatka radnika.

- Upravo na tu činjenicu upozoravali smo još prošlog proljeća, kada se zbog epidemioloških razloga dogodio lockdown i kada su mnogi hotelijeri najavljivali masovne otkaze ukoliko ne bude bilo Vladine pomoći. Govorili smo da će korona proći, a da će oni koji ne budu bili pažljivi prema radnicima imati velikih problema u trenucima kada se bude ponovno uspostavio normalan rad. Govorili smo da radnici ne smiju ispaštati zbog pandemije, oni nisu krivi što im je onemogućen rad i ne smiju snositi posljedice, kaže Cvitić.

Nagodinu još gore

Činjenica je, barem kada su u pitanju velike turističke kompanije, da poslodavci nisu otkazivali ugovore o radu, kaže sindikalistica.

- Činjenica je da su, za vrijeme kada nisu radili, radnici dobivali naknadu plaće, koja je kod mnogih poslodavaca svedena na minimalac, a u Istri i većim kompanijama na Kvarneru na određeni postotak, 60-80 posto plaće radnika, ali ne manje od potpore Vlade. Činjenica je da je za cijelo vrijeme trajanja pandemije Vlada odobravala potpore za očuvanje radnih mjesta. S pravom se pitamo: tko je onda kriv što odmah na početku sezone, odnosno ponovnog intenzivnijeg rada već nema dovoljno kadrova, pita Cvitić te odmah nudi i odgovor: "Odgovornost snose i vlasnici kompanija i poslodavci, ali i Vlada."

Ipak, navodi i pozitivne primjere poslodavaca koji su počeli zapošljavati sezonske radnike veoma rano, gotovo pa uobičajeno, a koji su sa sindikatima, unatoč neizvjesnosti, ugovorili i jednokratne nagrade ili dodatke na plaću za rad tijekom intenzivnih mjeseci u sezoni, koji su nastojali u najvećoj mogućoj mjeri osigurati posao i punu plaću maksimalnom broju radnika. Takve poslodavce danas problem nedostatka radnika muči u manjem opsegu, napominje Cvitić.

U SIKD-u smatraju da je nužan hitan sastanak svih dionika - sindikata, poslodavaca, ministarstava turizma i rada, Vlade - radi donašanja dugoročnih i konkretnih mjera.

- Jer nakon sezone koja možda može i trajati uobičajeno do konca rujna, do iduće sezone slijedi predug period, a stalni radnici neće moći kumulirati dovoljan broj sati za preraspodjelu do iduće sezone, niti će sezonski radnici osigurati dovoljan neprekidni staž radi ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene. Ako zajednički ne donesemo prave mjere, iduća sezona bit će još gora kada je riječ o nedostatku radne snage, zaključuje predsjednica SIKD-a.

Povezane vijesti

• Bez posla nešto više od pet tisuća osoba
• Može se očekivati jeftina radna snaga iz drugih zemalja
• Istraturist i Plava laguna traže čak 2.100 sezonaca