"U okolici Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun se ne smije ništa saditi zbog zagađenja tla teškim metalima", ustvrdila je nezavisna stručnjakinja Koviljka Aškić na tribini u utorak predvečer u pulskom Klubu Uljanik o problematici Kaštijuna koju je organizirala Zelena Istra.

Pozivajući se na izvještaj o stanju okoliša objavljen upravo na stranicama Centra, navela je da je koncentracija posebno toksičnog olova u tlu tisuću metara udaljenom od postrojenja gotovo 17 puta veća od granične vrijednosti, bakra 82 puta, a povećane su i vrijednosti cinka i kroma.

- Analizu vode izradio je Euroinspekt Croatiakontrola. Pitam se zašto to nije učinio Zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Po njihovim nalazima, ispada da vodu s Kaštijuna možemo flaširati jer je po svim parametrima jako kvalitetna, uz nešto nitrata, kakvu ima i voda s Učke, izjavila je Aškić.

Tribini je prisustvovalo 50-ak građana, mahom onih koji stanuju u kritičnoj zoni i trpe nesnosan smrad otkako je puštena u rad nova tvornica otpada. Na pitanja moderatora Elvisa Morine, ali i mnogih građana, odgovarali su predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić, članica Uprave Kaštijuna Vesna Dukić, pulski gradonačelnik   i predsjednik Skupštine Kaštijuna Boris Miletić, zamjenik župana i član Skupštine društva Fabrizio Radin i Bojan Blagonić iz građanske inicijative Čist zrak, duga ljubav.

Radin je kazao da će se u optimizaciju postrojenja uložiti ukupno 32 milijuna kuna, od čega 12,5 milijuna osigurava država, a ostatak jedinice lokalne samouprave. Tim će se novcem, najavio je, sanirati bazen koji smrdi, nabaviti drobilica krupnog otpada i prikolice, ali i riješiti problem gomilanja SRF goriva iz otpada koje se sada otprema u postupku javne nabave. Na taj se način namjerava riješiti čak 4.000 tona nagomilanih bala SFR-a. Vesna Dukić dodala je da će se tim sredstvima izgraditi još dva boksa kako bi se prebrodila vršna opterećenja u turističkoj sezoni kad na Kaštijun stižu velike količine otpada iz restorana i hotelskih kuća. Aškić je primijetila da je tu riječ o tzv. proizvodnom otpadu koji Kaštijun po zakonu nije dužan primiti.

- Prošlo ljeto Istra je dočekala nespremna. Dobivali smo puno više otpada u odnosu na kapacitet postrojenja. Ako imamo 12 boksova za 195 tona, a u ponedjeljak stigne 650 tona, otpad se nije mogao sušiti 6-7 dana i morali smo ga vaditi, zbog čega su se stvarali neugodni mirisi, kazala je Dukić. Navela je da je potrebno dogovoriti se s komunalnim tvrtkama o prihvatu otpada ove sezone i ponašati se kao jedan sustav. Naime, Kaštijun neće moći primiti više od vlastitih kapaciteta. Navedenim iznosom riješit će i sustav ventilacije u bioreaktoru te sanirati ploha na koju se odlaže obrađeni otpad. Vrlo smo blizu rješenja, rekla je Dukić.

Prema Miletićevim riječima, u Puli će se postaviti mjerne stanice, razmatra se nekoliko lokacija, a ponude za mjerne uređaje u Gradu imaju.

- Kaštijun ne smije smrditi i to ćemo riješiti. Ali moramo mijenjati sebe, mnogi žive od turizma. Podsjećam da je u Istri 1990. bilo 17 milijuna noćenja, a 2019. ih je bilo 28, dakle 11 milijuna više, kazao je Miletić.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU OD SRIJEDE