Iako će konačne brojke prihoda hrvatskih marina stići tek u ožujku sljedeće godine, luke nautičkog turizma ove su godine vrlo vjerojatno ostvarile približno milijardu kuna ukupnog profita, otkriva nam Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, član Uprave Tehnomonta d.d. te član Uprave Tehnomont brodogradilišta Pula d.o.o.

- Iz razgovora s kolegama i izvještaja s raznih skupova i sastanaka, razvidno je da je ova sezona bila vrlo uspješna, pa u nekim segmentima probijamo brojke prihoda iz referentne 2019. godine, kaže Lisjak i dodaje da su oni u 2019. godini iznosili 918 milijuna kuna, dok je u 2020. godini ostvareno oko 812 milijuna kuna ukupnog prihoda. Pritom valja uzeti u obzir da je ovdje riječ samo o ukupnom, čistom prihodu marina, no tu je i veliki multiplikativni realni gospodarski efekt.

Održavanje konkurentnosti

- Marine kao koncesionari na određenom prostoru bave se, uz iznajmljivanje vezova, i drugim djelatnostima, kao što su ugostiteljske, trgovačke i servisne. Kada ubrojimo i njih, procjenjujemo da je taj prihod bar pet do šest puta veći, pojašnjava Lisjak.

Zadržati konkurentnost puno je teže od podizanja njene ljestvice, dok se do inovacija i izvrsnosti ljudskih resursa može doći samo suradnjom sektora, samo su neki od zaključaka s nedavne konferencije o nautičkom turizmu koju su danas organizirali Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula i HGK - Županijska komora Pula u sklopu projekta KLIK Pula. Glavne teme skupa bile su općenito konkurentnost nautičkog turizma te njegov utjecaj na okoliš i njegova zaštita.

Važno je ostvariti suradnju obrazovnog, javnog, privatnog i civilnog sektora u postizanju izvrsnosti u obrazovanju i usavršavanju ljudskih potencijala u turizmu, ugostiteljstvu i drugim zastupljenim djelatnostima, jer za konkurentan i održiv nautički turizam trebamo kvalitetne kadrove u raznim zanimanjima koji će biti promotori destinacija na Jadranu, cijenjeni stručnjaci i domaćini zbog kojih će se naši gosti vraćati s povjerenjem, poručeno je na konferenciji.

- Kada je riječ o kadrovima, mi nemamo posebnih škola i usmjerenja koja bi razvijala znanja korištena unutar marina. Imamo recepcionere, ali i mornare, ronioce, logističare, transportere, dizaličare i mnoge druge. U tom bi smislu bilo pametno osmisliti neke specijalizirane školske programe koji bi budućim zaposlenicima marina omogućilo da započnu raditi bez dugačke i teške prilagodbe i priučavanja. Primjerice, našim mornari moraju baratati svom silom servisnih, tehničkih i mehaničarskih znanja. Tu su i popravljanje jedara, antikorozivna zaštita i mnoga druga potrebna znanja u marini, napominje Lisjak.

Nedostatak kadra

Kao i u svim segmentima gospodarstva, nautički turizam susreće se s izazovom nedostatka kadra, odnosno kvalificirane radne snage, pa je potrebno razraditi pretpostavke da se školuju generacije koje će znati zadovoljiti potrebe nautičkog sektora. Primjerice, od budućih zaposlenika očekuje se da budu jako dobro informatički potkovani, znanje stranih jezika i ljubaznost, više neće biti dovoljni, već će se tražiti nova specijalizirana znanja.

Upravo zato, već spomenuta konferencija na kojoj se raspravljalo o izazovima, trendovima i inovacijama u nautičkom turizmu osmišljena je u cilju razmjene znanja, vještina i usluga te uspostave strateške suradnje obrazovnog, javnog, privatnog i civilnog sektora. Sve ove aktivnosti trebale bi pridonijeti u provedbi programa budućeg Centra za kompetentno cjeloživotno razvijanje inovativnih znanja i vještina u sektoru ugostiteljstva i turizma (KLIK Pula) kao generatora inovacija te izvrsnosti ljudskih potencijala i usluga.

Inače, nositelj projekta KLIK Pula je pulska Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, čija je ravnateljica Orhideja Petković poručila da se od nautičkog sektora očekuje dobivanje inputa na koji način treba podučavati učenike i izraditi nove kurikulume prilagođene tržištu rada. Škole više nisu usamljeni otok - bitno je povezivanje obrazovanja s gospodarstvom i drugim sektorima, kazala je Petković i najavila mijenjanje zastarjelih kurikuluma.

Atraktivna grana

Nautički turizam u Hrvatskoj pokazao se kao izuzetno atraktivan, garantirajući gostima kvalitetan odmor i osobnu sigurnost koja je postala glavni motiv dolaska. Pritom zasigurno doprinosi razvoju cijeloga gospodarstva od razvoja male brodogradnje, kvalitete servisnih usluga u marinama, izgradnji nautičke infrastrukture, zaštite bioraznolikosti mora i niza drugih segmenata, pa čak i gastronomije.

Uz to, trendovi u nautičkom turizmu pokazuju da se plovila više ne koriste samo u rekreativne svrhe, već sve više kao smještaj na plovećim objektima. Prilagodba takvim trendovima zahtjeva i logistički i organizacijski više angažmana i napora.

- Ove smo sezone, a dijelom i prošle, apsolutno profitirali u usporedbi s drugim turističkim i prometnim djelatnostima. Vidimo da je, primjerice, avionski promet bio u krizi. Plovila, s druge strane, jamče privatnost, osamu i udaljenost od gužvi. Osjećaj epidemiološke sigurnosti je izrazito velik, budući da se na brodici uglavnom nalazite s vama epidemiološki pouzdanim ljudima. Kao dokaz tome, ove smo godine imali povećani upit od ljudi koji se nisu nikada bavili nautikom niti prakticirali taj vid turizma, zaključio je Lisjak.

Povezane vijesti

• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• T. Cook: Hrvatska među popularnim destinacijama
• SKUPOCJENE JAHTE U PULSKOJ LUCI NAJAVILE DOBRU NAUTIČKU SEZONU Denis Ivošević, direktor istarskog TZ-a: "Posebno veseli kad se brodovi poput ova dva pojave u istarskom akvatoriju. To je znak da nas gosti doživljavaju i atraktivnom i sigurnom destinacijom"