Tolika dužina obale, bogata povijest i kulturno-povijesno naslijeđe mogu biti integrirani i u neki novi identitet grada. To je definitivno nešto što nam se treba dogoditi u što skorije vrijeme, kaže Ivošević, direktor TZ-a Istre
Budući hotel Valkane - vizualizacija
Nakon što su ovaj tjedan projektanti novog hotela na Valkanama pulskim vijećnicima i medijima prezentirali taj projekt, koji je podigao popriličnu prašinu u javnom prostoru i označio kraj ionako krhke pulske političke koalicije, svoj su stav za Glas Istre iznijeli i određeni predstavnici gospodarstva i struke, one turističke.
Podsjetimo, reakcije svih političkih opcija su, nakon prezentacije projekta i pojašnjenja od strane investitora i projektanta, bile gotovo u cijelosti pozitivne. Jedino se iz pulskog Možemo! mogu i dalje čuti tvrdnje da je za odluku o sudbini tog projekta ipak potreban referendum.
Predsjednica HGK Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić kaže da je prezentacija idejnog rješenja projekta novog luksuznog hotela ponudila optimističan pogled na buduću građevinu koja će biti smještena u prostoru nekadašnjeg kamenoloma, i to koncipirana da se potpuno uklopi u prirodni krajolik gdje će terasasto dominirati element zelenila.
"U prezentaciji je izričito naglašeno da će šuma ostati dostupna javnosti kao i do sada, te da će park ispred hotela biti otvoren i dostupan građanima. Investitor je jasno izjavio da nema namjeru graditi izolirani resort niti ulaziti u područje šetnice i obale koja je pomorsko dobro, što je i realno", ističe Jaklin Majetić i naglašava prednost vansenzonske ponude hotela.
"Valorizirajući vrijednost najavljene investicije, ambiciju izgradnje luksuznog hotela s konferencijskom dvoranom koja otvara mogućnost i cjelogodišnjeg kongresnog turizma, vjerujemo da će se podići kvaliteta destinacije grada u turističkom smislu, u čemu će interesa imati i mnogi drugi dionici", veli ona, osvrnuvši se pritom i na prometno rješenje za pristup hotelu.
"Ono je planirano gornjom cestom od ulice Veruda s ulaskom u podzemne hotelske garaže velikog kapaciteta, te vozila hotelskih gostiju ne bi dodatno opterećivala donju prometnicu uz more", kaže Jaklin Majetić, no pritom priznaje da je osobno vrlo vezana za Lungomare.
"Odrasla sam na Valkanama i poznajem svaki kamen, svako stablo. Želim da ova prelijepa zona uz more i šumu ostane otvorena u punom smislu te riječi za sve građane šetače, kupače i sportaše. To je, uz neophodnu zaštitu šumskog fonda koji sada nije u dobrom stanju i sadnjom velikog broja novih stabala kako je investitor najavio, moguće i u zajedničkom interesu investitora i građana", ističe ona.
"Svjedoci smo povećane senzibilizacije svih nas za upravljanje prostorom koji je nenadoknadiv resurs za budućnost. U tom smislu pozitivno doživljavam veliki interes građana za ovu investiciju i vjerujem da će u budućnosti participativnost građana u donošenju važnih odluka za razvoj grada biti na višoj razini", zaključuje Jaklin Majetić.
Projekt izgradnje hotela na Lungomareu, u usporedbi s Grand Hotelom Park u Rovinju, s kojim se ovaj pulski hotel često uspoređuje, komentirao je i gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga.
"Ukoliko se rješenje ponuđeno na Valkanama sagleda kao jedinstveni proizvod u destinaciji, koji se pritom dobro uklapa u okoliš, a ne zatvara pristup plaži i šetnici, na što smo i mi u Rovinju bili inzistirali, možemo zaključiti da se radi o jednom pozitivnom pomaku za Pulu kao turističku destinaciju", kaže on.
Međutim, podsjeća da treba uzeti u obzir da je u Rovinju priča ciljanog razvoja destinacije krenula još 2006. godine kada su se odlučili na jedan kvalitativan iskorak, i to ne zbog dostupnosti pojedinim investitorima, već radi zajedničkog konsenzusa da grad pretvore u vrhunsku destinaciju.
U tom su procesu, pojašnjava Paliaga, bili uključeni javnost, ugostitelji, iznajmljivači i svi ostali dionici. Zauzet je stav, definiran je smjer i ciljevi koji su rezultirali izradom Masterplana za razvoj turizma od 2010. do 2020. godine, te se tek danas naziru rezultati koji se odražavaju u većoj kvaliteti kako ugostiteljskih i turističkih objekata, tako i prepoznatljivoj kulturnoj i popratnoj ponudi, a sve je to popraćeno javnim investicijama u infrastrukturu i očuvanje prirodnih resursa.
Ipak, Paliaga je mišljenja da jedan objekt neće donijeti značajnu promjenu kod prepoznatljivosti destinacije, u ovom slučaju Pule.
"Potrebno je pokrenuti javne i privatne investicije i uključiti javnost da bi se postigao pomak u desetogodišnjem periodu. Nikakav se veći rezultat u prepoznatljivost destinacije ne može očekivati preko noći. To je dugoročan proces koji iziskuje ustrajnost i trud od strane svih sudionika", upozorava Paliaga.
Vlasnik turističke kompanije, ujedno i najvećeg hrvatskog touroperatora Uniline, Boris Žgomba, smatra da je svaka investicija koja donosi nove smještajne ili bilo koje uslužne kapacitete, pa tako otvara i nova radna mjesta, dobrodošla u hrvatski, istarski i pulski turizam.
"Kada govorimo o hotelu na Valkanama, ono što smo imali prilike vidjeti na prezentaciji tog projekta, tih 180 soba od pet zvjezdica, je svakako dobra stvar za naš turizam, pogotovo onaj cjelogodišnji. Naime, takva razina bi Puli donijela mogućnost da se etablira u viši sloj turističkog prometa, dakle dobili bi goste više platežne moći, i to tijekom cijele godine", kaže Žgomba.
Ipak, napominje da će trebati neko vrijeme da se sam hotel izgradi i privede u funkciju, ali ističe da se, koliko je on upoznat s projektom, radi o jednoj dobrodošloj investiciji.
"Arhitektonski ga je isplanirala renomirana tvrtka koja ima odlične reference i mnogo kvalitetnih projekata iza sebe. Naravno, treba uzeti u obzir da Pula ima još puno za uložiti u infrastrukturu, ali imamo, barem kada je riječ o ovom hotelu, još nekoliko godina vremena da se ispune svi uvjeti", zaključuje Žgomba.
Direktor Turističke zajednice Istrarske županije Denis Ivošević smatra da Pula ima ogroman potencijal koji, ipak, tek treba početi realizirati.
"Najveći istarski grad kao turistička destinacija ima definitivno najveći, najizazovniji i najatraktivniji potencijal za razvoj turizma ne samo u Hrvatskoj, već i na Mediteranu. Tolika dužina obale, bogata povijest i kulturno-povijesno naslijeđe mogu biti integrirani i u neki novi identitet grada. To je definitivno nešto što nam se treba dogoditi u što skorije vrijeme", poručuje Ivošević i konstatira da Istra, zajedno sa svim svojim destinacijama, intenzivno radi na procesu repozicioniranja i restrukturiranja već dobrih 15 godina.
"Na godišnjoj razini investicije su negdje između 280 i 320 milijuna eura, i to ne samo u podizanju kvalitete smještaja, nego i usluga, servisa i konkurentnosti, te stavljanja u funkciju svih atrakcija na području Poluotoka. Ako se s nekakvog satelitskog pogleda spustimo na lokalnu razinu i projekt novog hotela u Puli, možemo reći da svaki smještaj koji će ponuditi novu kvalitetu, sadržaj i veću razinu usluge, a da je to na razini četiri ili pet zvjezdica, jest nešto što definitivno Puli treba", smatra Ivošević koji, kao i Žgomba, ističe kongresni turizam u kojem smo, bar zasad, na niskim granama.
"Novi hotel na Valkanama će biti otvoren tijekom cijele godine i nudit će, između ostalog, kongresni turizam, što je jedna nova kvaliteta koja će Puli dati sasvim novi identitet. Trenutno na svjetskoj mapi kongresnog turizma mi ne postojimo. Kada budemo imali dvije ili tri sale od preko tisuću mjesta, onda se možemo eventualno pojaviti na sceni i prezentirati se kao cjelogodišnja kongresna destinacija. Sada smo na dobrom početku, ali treba ponuditi više i biti u rangu najvećih. Upravo zato naša velika prednost jest mogućnost uključivanja drugih sadržaja, kao što su degustacije vina, ulja, pršuta, tartufa i svih popratnih aktivnosti, rekreativnih ili sportskih. Kada smo kod sporta, interesantno je spomenuti primjer Rapca gdje razina hotela od četiri ili pet zvjezdica vrlo dobro komunicira s biciklističkim turizmom ili trekingom. Naravno, to je moguće ukoliko infrastruktura dopušta", zaključuje Ivošević.