"PRAGRANDE - DIVLJE SRCE GRADA"

PULSKI SREDNJOŠKOLCI PROVODE U DJELO SVOJ PROJEKT Gimnazijalci počeli krčiti Stazu jabuka, otvorenje 15. listopada

| Autor: M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Žele stvoriti pulski Central Park - pulski gimnazijalci u akciji (M. V. I)

Žele stvoriti pulski Central Park - pulski gimnazijalci u akciji (M. V. I)


Jučer su učenici 4.d i 4.g razreda, zajedno s profesoricama Teodorom Beletić, Meri Šimunov i Mirnom Bastijanić, počeli krčiti i uređivati dva kilometra dugu pješačku stazu na Pragrandeu. Namjera je oživjeti ovaj zapušten, ali bioraznolik dio grada, koji bi mogao postati nova zona rekreacije, ali i mamac za turiste

 

I Pula ima svoju zelenu oazu nadomak samog centra i to ne bilo kakvu. Između Mutilske i Ulice Marsovog polja nalazi se prava mala gradska džungla, s brojnim biljnim i životinjskim vrstama, u koju mnogu Puljani nisu nikad zašli. Štoviše, močvarnu zonu Pragrande, koja je stoljećima stvarala problem stanovnicima, zaobilaze u širokom luku. Odsad više neće biti tako: jučer su pulski gimnazijalci, učenici 4.d i 4.g razreda, zajedno s profesoricama Teodorom Beletić, Meri Šimunov i Mirnom Bastijanić, počeli krčiti i uređivati pješačku stazu na Pragrandeu koju će nazvati Staza jabuka.

Dio je to projekta "Pragrande - divlje srce grada" koji se provodi u sklopu švicarsko-hrvatskog projekta suradnje "Znanje za održivo djelovanje", čiji je nosilac Zelena Istra s partnerima. U njemu sudjeluje 2.655 učenika iz Istarske i Šibensko-kninske županije, a među njima pulski gimnazijalci te đaci pulskih osnovnih škola Kaštanjer, Monte Zaro i Šijana. Projekt vrijedan 1,3 milijuna kuna financira se u sklopu švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a dio sredstava osigurava Vladin Ured za udruge. Gimnazija je od tog iznosa dobila nešto više od 13 tisuća kuna.

Opremljeni grabljama i lopatama, učenici su počeli uređivati stazu dugu dva kilometra koju su prethodno posebnim strojem raskrčili radnici Herculanee. U akciji su sudjelovali i Željko Zec, član Lovačkog društva Istra, te Marko Račan, član Vijeća Mjesnog odbora Gregovica.

Prije početka krčenja učenicima su podijeljene platnene ekološke torbe s logom i informacijama o projektu. Grafički ih je, zajedno s učenicima, oblikovao dizajner Noel Mirković, sitotisak je, također u suradnji s učenicima, izvela Katja Kliba. Učenici 2.a razreda sudjelovali su u šivanju torbi u Rojcu, u radionici Marine Štemberger iz udruge 2K-Kempkatzen.

Šumarija je darovala debla od kojih Fabrizio Perković izrađuje dvije klupe koje će biti postavljene uz stazu. Posao je jučer brzo napredovao, a plan je da Staza jabuka bude službeno otvorena 15. listopada, na Dan pješačenja.

- Nastojat ćemo taj dan produljiti na tjedan pješačenja, tako da stazom prođu svi učenici, a bit će otvorenje i za građane, rekla je Teodora Beletić, voditeljica Eko-škole i tima ovog projekta u Gimnaziji. Namjera im je, veli, ovaj zeleni dragulj grada predstaviti i otvoriti javnosti te pozvati sve sugrađane da dođu uživati i provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi i na taj način očuvaju svoje zdravlje.

- Cilj je cjelokupnog projekta zaštititi Pragrande jer je to močvarno područje puno bioraznolikosti, čime ćemo se dodatno baviti. Kolega Alen Tafra govorit će o povijesti Pragrandea, što smo već započeli, dok će Ira Maslovar detaljnije odraditi bioraznolikost. To je jedan cilj, očuvanje područja, dapače, želimo da ono jednog dana postane Hyde ili Central Park našega grada koji će, na koncu, biti i turistički atraktivan, što je itekako moguće uz malo sredstava. Mi smo uspjeli s malim iznosom, naravno, uz pomoć Grada, oformiti jednu stazu kojom se, u tom zelenilu, može hodati, objašnjava Beletić.

Ističe važnost održivog razvoja, u što upućuju i svoje učenike.

- On ne podrazumijeva samo ekološku, nego i socijalnu i ekonomsku dimenziju. Vrlo je važno da svi počnemo razmišljati i ponašati se drugačije, da promijenimo cjelokupan stil života i razmišljamo o svemu što činimo. Zašto to činimo? Treba li nam to uopće? O svemu što proizvodimo, kupujemo i trošimo, trebamo se pitati zašto, za koga i koje su posljedice. One su katastrofalne jer nam priroda vraća ono što joj dajemo. A dajemo joj zagađenje i uništenje i priroda nas više ne može probaviti. Bolji svijet je moguć, ali sami moramo biti promjena, kazala je Beletić, zahvalivši se Gradu i svim ostalim sudionicima na pomoći u realizaciji ovog vrijednog projekta.

Naravno, ovo je tek početak: osim pješačke staze, planiraju se urediti i druge zone. Učenici su ovdje zamislili biciklističke staze, urbani voćnjak, pojilište za životinje, prostor za kolektivno vježbanje, kutak za dječju igru, sadnju stabala. Mogućnosti su široke i otvorene.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter