NAJNOVIJE



IGNORIRAJU ZAKON

PULA IMA OKO DVIJE TISUĆE PASA: U Gradu lani kupili uređaje za provjeru čipiranja kućnih ljubimaca, u godinu dana PROVJERILI SAMO 30 PASA!

| Autor: Borka PETROVIĆ
Mateo brine o svoj ljubimici (D. MEMEDOVIĆ)

Samo mikročipiran pas može biti u registru cijepljenih pasa pa bi značilo da oni psi koji nemaju čip nisu niti cijepljeni, navodi veterinar Stjepan Kočar, iz Veterinarske ambulante Pula, dodajući da je situacija puno bolja nego prijašnjih godina i većina je pasa na području grada ipak čipirana

Do kraja lipnja 2018. godine jedinice lokalne uprave imale su obavezu provjeriti jesu li psi na njihovu području mikročipirani, stoji u Zakonu o zaštiti životinja koji je stupio na snagu u listopadu 2017. godine. Zakon propisuje da nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja pasa provode komunalni redari.

Stoga je Grad Pula u svibnju prošle godine kupio dva uređaja za kontrolu mikročipiranosti pasa ukupne vrijednosti 1.980 kuna i pristup aplikaciji Lysacan, koja omogućava provjeru podataka, te se pred novinarima u Parku mladenaca pohvalio da je osigurao sve potrebne uvjete za akcije kontrole na terenu. No, izgleda da se

aparati nisu puno koristili, a kamoli provjerila ukupna populacija pasa jer, kako su nam odgovorili iz Grada Pule, do danas je kontrolirano tek 30 pasa koji su odreda bili mikročipirani.

Visoke kazne

Nažalost, upravo nečipiranost pasa jedan je od glavnih problema udrugama koje se brinu o napuštenim psima. Jer kada pas nema čip, ne može se otkriti tko mu je vlasnik, koga kazniti, pa takav napušteni ljubimac završi ili i šinteraju, koji je prepun, ili na skrbi udrugama.

U udruzi za zaštitu životinja Snoopy kažu da se prema zakonskim obvezama do 30. lipnja prošle godine trebala provesti kontrola čipiranih pasa, čipirati one koji to nisu i napraviti registar kućnih ljubimaca, no smatraju da su komunalci potpuno izignorirali zakon.

Iz udruge dodaju da je više od 90 posto pasa koji dolaze kod njih nečipirano te, prema mišljenju volontera, kontrola pasa uopće ne postoji, barem ne organizirana kakvu su po zakonu jedinice lokalne uprave bile dužne provesti.

- Kazne za nečipiranje su od dvije do šest tisuća kuna za fizičke osobe. Ukoliko bi se naplatilo samo 50 takvih kazni, ljudi bi itekako pazili da čipiraju svog ljubimca, što košta manje od sto kuna. Smatramo da bi se u godinu dana smanjio broj ljudi koji bi uzimali psa bez razmišljanja, ali i napuštanje ljubimaca jer je pas čipiran i to više ne bi mogli proći bez posljedica. Osim što puni budžet, jedino takva kontrola čipiranja i kazne mogu naše ljude natjerati na odgovorno držanje pasa, smatra Kristina Milovan, predsjednica ove udruge.

Veterinar Stjepan Kočar iz Veterinarske ambulante Pula procjenjuje da u gradu ima oko dvije tisuće pasa te navodi da oni po zakonu ne mogu niti cijepiti psa ukoliko on nije čipiran.

- Samo mikročipiran pas može biti u registru cijepljenih pasa pa bi značilo da oni psi koji nemaju čip nisu niti cijepljeni, navodi Kočar, dodajući da je situacija puno bolja nego prijašnjih godina i da je većina pasa ipak čipirana.

- Naravno, i dalje se mogu naći nečipirani psi i oni, po logici, završavaju upravo u udrugama, veli Kočar. Navodi da se velik broj izgubljenih pasa baš zahvaljujući čipu uspijeva vratiti vlasnicima. Potvrđuje da je cijena čipiranja 90 kuna te je jedinstvena u cijeloj Hrvatskoj, s tim da neke lokalne jedinice tu proceduru sufinanciraju, a neke financiraju i u potpunosti.

Zbog sigurnosti

Razgovarali smo i s vlasnicima pasa. Mateo kaže da je svoju dvogodišnju kujicu čipirao kada je imala osam mjeseci i to ne samo zato što je to zakonska obveza, već i zbog sigurnosti. "Ako se izgubi, ako se nešto dogodi, siguran sam da ćemo je lakše pronaći i stoga mi je taj čip bitan", kaže Mateo.

Desetogodišnji Odin također ima čip. Njegov vlasnik Mirza Tahmas čipirao ga je kad ga je uzeo od prijašnjeg vlasnika.

- Tada to nije bilo obavezno, ali veterinar me upozorio da bi bilo dobro i čipirali smo ga, veli nam Mirza. Smatra da je mikročipiranost važna jer i dalje postoje ljudi koji izbacuje pse na ulicu te bi se na ovaj način to moglo smanjiti. Upitan je li ikada vidio komunalce da to kontroliraju, odgovara da nije te dodaje da se kod nas ionako često donose zakoni koji ostaju samo na papiru.

Marko Divić svoju je šestomjesečnu kujicu Tiju kupio u uzgajivačnici u Zagrebu već mikročipiranu i cijepljenju.

- Prvi pas mi je i doista ne znam je li pseća populacija u gradu čipirana ili nije. Znam da neke jedinice lokalne uprave taj dio sufinanciraju i mislim da je to u redu, kaže Divić.

Čip u roku od 90 dana od štenjenja

Iako vlasnici pasa imaju obavezu mikročipiranja još od 2004. godine, procjenjuje se da je oko 30 posto pasa zbog neodgovornosti vlasnika i dalje bez čipa i upravo su taj problem kontrole trebale riješiti. Mikročip je važan jer otkriva podatke o skrbniku životinje, kao i podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju životinje i slično. Prema zakonu, psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije u roku od 90 dana od dana štenjanja te upisani u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Uprava za veterinarstvo.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike