ČEKA SE I DO 10 GODINA

PRIJEPORI OKO PROŠIRENJA STARAČKOG DOMA U PULI. Sanja Radolović predstavila "Štiglić" kao veliki projekt nove vlasti u Puli, a Boris Miletić poručuje: "TO JE KIĆENJE TUĐIM PERJEM"

| Autor: Marcello ROSANDA
(snimio Danilo Memedović)

(snimio Danilo Memedović)


Već i ptice na grani znaju da je problem smještaj u domu za starije i nemoćne u Puli probio sve granice normalnog i da se za jednokrevetnu sobu čeka i deset godina, a za mjesto u drugim vrstama soba od sedam do osam godina. Problem je to s kojim se Pula suočava već dugi niz godina. Mjesto u domu za starije "Alfredo Štiglić" dobivaju oni koji su zahtjeve predali daleke 2011. godine. "Dakle, deset godina prije nego što dobijete smještaj i adekvatnu skrb", riječi su SDP-ove Sanje Radolović.

Međutim, da ne bi sve to ostalo samo na riječima, iz tripartitne gradske političke koalicije SDP-Zoričić-Možemo najavili su na posljednjoj konferenciji za medije da aktivno rade na rješavanju gorućih problema u Puli, među kojima su spomenuli i adekvatnu brigu za građane treće dobi i abnormalno duge liste čekanja u domu "Alfredo Štiglić".

Upitana da komentira situaciju i iznese planove i eventualne rokove, Radolović smatra da rješenje postoji i mora ići u tri smjera. Pritom naglašava da je stav Europske komisije vrlo jasan - iz EU fondova neće se financirati dogradnja i izgradnja domova za starije, već će biti moguće sufinancirati ostale oblike vaninstitucionalne skrbi poput dnevnog boravka za korisnike posebnih oblika skrbi, kućnu njegu i pomoć.

Tri smjera 

"Kada govorimo o tri smjera razvoja problema - prvo, neophodna je dogradnja Štiglića. Dogradnja neće listu čekanja od 2.600 naših sugrađana magično izbrisati, jer se radi otprilike o 100 dodatnih mjesta, ali će napraviti prvi korak prema smanjenju čekanja na mjesto od 10 godina. Projekt je dugo bio na čekanju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje. Naime, ne samo u Puli i Istri, nego i u cijeloj Hrvatskoj, 31 nekretnina (izuzev Zagreba i Knina), točnije samih objekata, bilo je u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a istovremeno županija je osnivač doma pa se postavljalo pitanje dizanja kreditnog zaduženja i ulaganja u tuđu imovinu", pojašnjava Radolović.

To je, međutim, riješeno u svibnju ove godine tako što je država prepustila Štiglić bez naknade i otvorila su se vrata za realizaciju Sporazuma o financiranju i kreditnoj suradnji, koji su potpisali Grad, Županija i Dom još 2017. godine, u kojem je definirano da je za dogradnju doma potrebno osigurati 38 milijuna kuna. Sporazumom je definirano da Grad i Županija osiguraju po pola tog iznosa, odnosno preuzmu otplatu kreditnih anuiteta, a jednoglasno je odluka o kreditnom zaduženju izglasana i na županijskoj Skupštini. Naravno, sad je potrebno donijeti novu odluku o kreditnom zaduženju jer je prošlo nekoliko godina.

".Pitam se sad - imate goruću problematiku, listu čekanja od 2.600 ljudi i prosječno čekanje od 10 godina na smještaj u domu u Puli. Zašto Odluka o kreditnom zaduženju nije stavljena na dnevni red županijske Skupštine, poslana Gradu na usuglašavanje, da bi se mogla staviti i na sjednicu Gradskog vijeća? Duboko se nadam da razlozi nisu političke naravi i očekujem promptnu reakciju Županije po tom pitanju", poručuje Radolović

Drugo, izuzev dogradnje, Radolović smatra da je Puli u bliskoj budućnosti potrebna i izgradnja još jednog doma za starije i nemoćne. Samo treba studijom izvodljivosti odrediti hoće li to biti po modelu ponovnog zajedničkog kreditnog zaduženja, ili javno-privatnog partnerstva, što je česta pojava u Europi, veli ona.

"Radi se o modelu u kojem jedinica lokalne samouprave daje na korištenje gradsko zemljište na 50 do 99 godina, a investitor financira izgradnju i opremanje doma uz uvjet zadržavanja cijene smještaja i skrbi za korisnike koje su ispod tržišnih u privatnim domovima, već je referentna cijena maksimalno do 3.300 kuna mjesečno. Ta je cijena zapravo gornja granica određena od strane osnivača domova za smještaj u tri državna i 52 decentralizirana doma. Po modelu javno-privatnog partnerstva procjene su da bi se u Puli moglo osigurati do 300 mjesta izgradnjom novog doma za starije i nemoćne", tvrdi Radolović.

Treće, budući da se dogradnja Štiglića i izgradnja novog doma neće dogoditi sutra, Radolović ipak ocjenjuje da je potrebno, ovisno o mogućnostima gradskog proračuna, započeti sufinanciranje privatnih domova. Naime, prosječna cijena mjesečnog smještaja u privatnim domovima kreće se oko 6.000 kuna, a prosječna mirovina iznosi 2.500 kuna, dok najnižu mirovinu prima četvrtina umirovljenika te ona u prosjeku iznosi 1.700 kuna.

"Usporedbe radi, na samo 3 državna i 52 decentralizirana doma, privatnih domova je oko stotinu, a malih obiteljskih tri stotine. Jasno je koliki je to neizdrživ mjesečni financijski udar na kućni budžet", ističe Radolović.

Jeftini populizam

Međutim, IDS-ov župan Boris Miletić ima drugačije poglede na situaciju i tvrdi da je dom Alfredo Štiglić samo još jedna u nizu tema koju Radolović koristi za jeftini populizam i "kićenje tuđim perjem", a da po tom pitanju nema nikakve ingerencije. Naime, on podsjeća da je osnivač "Štiglića" Istarska županija, te da su još 2017. godine tadašnji župan Valter Flego, ravnateljica Doma Vesna Grubišić-Juhas i on, kao tadašnji gradonačelnik Pule, potpisali Sporazum o financiranju i kreditnoj suradnji na projektu uređenja i dogradnje Doma. No, da bi se projekt uopće mogao pokrenuti bilo je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose s državom, proces koji je trajao čak četiri godine, veli on.

"Županija je od potpisivanja navedenog Sporazuma svake proračunske godine osigurala namjenska sredstva za projekt uređenja i dogradnje Štiglića. Međutim, glavna prepreka u njegovoj realizaciji su bili upravo neriješeni imovinsko-pravni odnosi s državom, odnosno Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, vlasnikom nekretnina Doma", kaže Miletić i dodaje da je Županija poduzela sve nužne preduvjete da bi se krenulo u njegovu dogradnju.

"Ponavljam, cijelo ovo vrijeme se čekao HZMO. Nakon dugogodišnjih zahtjeva i insistiranja Županije, Vlada je u svibnju Županiji dostavila Odluku o davanju prethodne suglasnosti ravnatelju HZMO-a za prijenos prava vlasništva nad nekretninama Doma na Istarsku županiju, bez naknade", ističe Miletić i najavljuje da će 9. rujna, na sljedećoj sjednici županijske Skupštine, jedna od točaka dnevnog reda biti upravo usvajanje Odluke o stjecanju prava vlasništva i suvlasništva bez naknade na nekretnine koje koriste domovi za starije osobe čiji je osnivač Županija, i to u Puli, Raši i Novigradu.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater