Arheološkim istraživanjima Malog rimskog kazališta 2013. godine započeo je proces revitalizacije muzejskog dijela pulske povijesne jezgre. Tijekom narednih sedam godina pulski arhitekt Emil Jurcan je, kao projektant, sudjelovao u kompleksnom procesu istraživanja i projektiranja kazališta, kao i okoliša zgrade postojećeg Arheološkog muzeja u Istri.

Kako su istraživanja napredovala mijenjao se i sam projekt uređenja okoliša, koji će sa zgradom novog Arheološkog muzeja, Kaštelom i Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, Malim rimskim kazalištem i kompleksom austrougarskih tunela činiti jedinstveni prostor u sklopu kojeg će se valorizirati ne samo antička već i austrougarska baština. Na koji se način dizajn budućeg rješenja isprepletao s novim arheološkim otkrićima i modificirao kako bi obuhvatio i povezao u cjelinu sve zatečene povijesne slojeve - rimske arheologije, mletačke utvrde, austrijskih građevina, vojnih tunela, Jurcan je jučer zainteresiranim Puljanima pojasnio na samom terenu, u jednosatnoj vođenoj šetnji gradilištima. Šetnja je održana kao finale ovogodišnjih Dana arhitekture u Istri.

Jurcan je kazao da se svi projekti, koji se paralelno izvode na istom području, poput revitalizacije podzemnih tunela, šetališta i novog uspona na Kaštel, rekonstrukcije Arheološkog muzeja i rasvjete cjelokupne zone, izvode po fazama, a kada se svi završe Puljani bi i njihovi gosti za nekoliko godina mogli uživati u impresivnom arheološkom parku koji će se protezati od Dvojnih vrata sve do Kaštela, s obnovljenim Arheološkim muzej u sredini kompleksa.

- Projekt okoliša je tijekom godina doživio brojne promjene. Bilo je puno istraživanja čija su nam otkrića mijenjala koncept uređenja te je naposljetku odlučeno da se cijelo područje uredi kao jedinstveni kompleks, budući da su arheološka istraživanja potvrdila upravo to da je u antici sve ovo bio jedinstveni prostor Malog rimskog kazališta. Centralni dio bila je scenska zgrada i pozornica s polukružnim tribinama koje su sezale sve do padina kaštela, kazao je Jurcan. Pojašnjavajući da kazalište, unatoč svom nazivu, nije bilo malo, naglasio je kako se prostor kazališta protezao od Dvojnih vrata, gdje su pronađeni ostaci još starijih vrata i stupovi ulaza koji su bili ulaz u cijeli kompleks, do kaštela i sve do zgrade današnjeg Circola.

Upravo se stoga, pojasnio je, zadržala originalna ideja da se u cijeli arheološki kompleks i dalje ulazi kroz Dvojna vrata te revitalizira nekadašnja rimska cesta (desno, uz zgradu porezne uprave) koja je vodila do kazališta. Ravno će se ulaziti u kompleks podzemnih tunela dok će se u samu zgradu muzeja ulaziti preko obrambenih gradskih bedema koji će biti uređeni kao staza. Do samog ulaza posjetitelje će voditi replika nekadašnjeg stepeništa, koje će se tek izgraditi.

- Možda se najveće promjena u dosadašnjem izgledu muzejske zgrade odnosi na lebdeću konzolu ispred nje koja će služiti kao pretprostor samog muzeja. Svojevrsna je terasa isplanirana kako bi se posjetiteljima ispod nje prikazali rezultati najnovijih arheoloških iskapanja - ostaci impresivnih kamenih zidova koji su pronađeni tijekom radova. Paralelni se zidovi, kako su pokazala istraživanja, protežu cijelim prostorom, čineći kvadratnu strukturu koja se protezala sve do stare zgrade Circola (izgleda čak da je ona izgrađena na njihovim temeljima) pa iza zgrade muzeja do samog kazališta. Upitan što je ta struktura mogla predstavljati Jurcan je kazao da su kameni zidovi, koje sada vidimo, nekada bili puno viši te vjerojatno nosili trijem za atrij ili dvorište koje se ovdje nalazilo, a kojemu prava svrha još uvijek nije posve poznata.

- Odlučili smo zidove koje smo pronašli sačuvati i što ih vjernije prikazati u prostoru. Ispod terase dobili smo na taj način prostor koji će se koristiti kao lapidarij muzeja, kazao je Jurcan.

Zanimljivo je, kako se moglo vidjeti u obilasku, da su oko zgrade muzeja pronađeni ostaci stambenih jedinica od kojih neke imaju i sačuvane antičke mozaike. One su za sada zatrpane, ali će se u nekoj od budućih faza uređenja također predstaviti javnosti.

Govoreći pak o Malom rimskom kazalištu Jurcan je ustvrdio da je ono bilo nepoznato sve do početka 20. stoljeća. Ovo je bio zapušteni dio Pule s vrtovima iz kojih je virio samo kameni luk za kojeg se kasnije ispostavilo da je sjeverni ulaz u tribine kazališta.

- Krajem 19. stoljeća ovdje se sagradila zgrada muzeja, koja je bila škola, a zatim i zgrada sveučilišne knjižnice koja je također bila školska ustanova. Kada se krenulo raditi igralište za ove dvije škole pronađeni su ostaci kazališta i tada započinje njegovo sporo i dugotrajno istraživanje koja traje dan danas, kazao je Jurcan. Dodao je da danas sa sigurnošću znamo da je ono imalo čak pet ulaza, svoju cisternu za vodu na kaštelu, scensku zgradu te polukružne tribine koje su sezale skroz do kaštela i mogle primiti do pet tisuće posjetitelja. No, unatoč tome koliko je bilo veliko i dalje je bilo manje od Velikog rimskog kazališta koje se nalazilo na Monte Zaru.

- Projektom bi se ovaj dio obnovio povezivanjem sa zgradom muzeja i pronađenim arheološkim iskopinama, a napravile bi se i dvije čelične tribine koje bi mogle primiti oko dvije tisuće posjetitelja. Na taj bi se način prostor iskoristio i za razna kulturna događanja s tim da bi pozornica, baš kao i u Areni, bila montažnog tipa, pojasnio je Jurcan. Naveo je kako se planira i proboj iza zgrade sveučilišne knjižnice kojim bi se zapravo dobio još jedan gradski uspon do kaštela. Moguće je da će radovi oko Malog rimskog kazališta, koji će trajati oko dvije godine, zapravo biti gotovi prije nego se sam muzej otvori. U svakom slučaju, imat ćemo nekoliko svečanih otvaranja te na kraju priče dobiti muzejski kompleks vrijedan divljenja.

Povezane vijesti

• Pronađen kasnoantički grob u Malom rimskom kazalištu
• Svjetlosne instalacije na Malom rimskom kazalištu
• Dovršetak obnove moguć za 2 godine, ali s 11 mil. eura