"POPUT UDARA GROMA: CRTICE O ROSI LUXEMBURG"

PREDAVANJE DOC. DR. SC. ANKICE ČAKARDIĆ U Puli je 1920-ih postojalo žensko komunističko udruženje "Rosa Luxemburg"

| Autor: Zoran ANGELESKI

Rosa Luxemburg smatrala je da je Marx zanemario prostorno određenje kapitala jer se primarno fokusirao na 'vrijeme'. A za kapitalizam je strašno važno računati s ekspanzijom, s imperijalističkim pohodima na nekapitalističke prostore. U njenu analizu danas ulaze sve zemlje 'trećeg svijeta'. Periferija je jedini mogući prostorni supstrat koji je u stanju iskamčiti neki višak vrijednosti

 

- Jako mi je drago da se o ovoj temi govori upravo u Puli. Početkom 1920-ih godina u Puli je postojalo žensko komunističko udruženje "Rosa Luxemburg', u kojem je 60-ak žena dnevno komentiralo različite političke i socijalne probleme. To je udruženje bilo usko povezano s jednom makedonskom sekcijom (socijalistkinje Rose Plaveve), koja je imala direktne veze s Karlom Liebknechtom i Rosom Luxemburg, a jednom su prilikom peticijom tražili da ih se oslobodi iz zatvora, kazala je doc. dr. sc. Ankica Čakardić u uvodu svog zanimljivog predavanja pod naslovom "Poput udara groma: Crtice o Rosi Luxemburg", koje je jučer održala na pulskom Filozofskom fakultetu, u organizaciji pulskog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

Fraza 'Poput udara groma' dio je jednog citata Rose Luxemburg koja je tako naglašavala da u obraćanju ljudima želi uzdrmati ustaljenost u njihovim srcima i tako utječe na njihova promišljanja o politici i društvu.

Kao i u svojoj knjizi "Ustajte, prezrene na svijetu", s tri eseja o Rosi Luxemburg, Čakardić, docentica i nositeljica Katedre za socijalnu filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podijelila je svoje predavanje na tri dijela: biografiju, njenu teoriju i na aktualnu vrijednost njenog naslijeđa.

Rosa Luxemburg jedna je od najposebnijih ličnosti u povijesti socijalističkog pokreta, jedna od vodećih političarki Druge internacionale - socijaldemokratkinja, filozofkinja, revolucionarka, ekonomistica, antiratna aktivistkinja. Sto godina od njezina ubojstva 15. siječnja 1919., prošle je godine obilježeno diljem svijeta i regije.

- Sloboda je uvijek i isključivo sloboda za onoga koji misli drukčije. Sloboda je uvijek sloboda za disidente, jedan je od njenih najpoznatijih citata.

Djevojčica rođena kao peto dijete u siromašnoj poljsko-židovskoj obitelji postala je figura koja i danas inspirira feministkinje, komunistkinje, revolucionarke i ljevičarke, ali i njihove muške kolege širom svijeta.

U doba kada žene ne samo da nisu imale nikakva prava, već im u muškom društvu nije bilo dopušteno ni progovoriti bez dopuštenja, zaista je nevjerojatna preobrazba siromašne djevojčice židovskog podrijetla (koja se u petoj godini života zbog dječje bolesti kuka suočila s trajnim invaliditetom) u mladu ženu koja na čelu radničkog pokreta Njemačke i Poljske.

- Na nju se mnogi rado pozivaju kad prizivaju beskompromisnost, no ona je doista neopravdano zanemarena revolucionarka i teoretičarka koja se rijetko čita i rijetko prevodi, kazala je Čakardić.

U svojem najsveobuhvatnijem teorijskom djelu "Akumulacija kapitala" (1913), Rosa Luxemburg je smatrala da je Marx neopravdano zanemario prostorno određenje kapitala jer se u svojoj kritici primarno fokusirao na "vrijeme" odnosno na vremensku dimenziju unutarnje dinamike kapitalističke reprodukcije. Suprotno tome, Luxemburg je nastojala pokazati da se unutrašnja jezgra kapitala sastoji od težnje za konzumiranjem onoga što je kapitalu izvanjsko: nekapitalistički prostor.

- Ona primjećuje da je za kapitalizam i za akumulaciju kapitala strašno važno računati s ekspanzijom, s njegovim imperijalističkim pohodima na nekapitalističke prostore. U tu njenu analizu ulaze danas sve zemlje 'trećeg svijeta'. Ona primjećuje da kad kapital iscrpi svoje potencijale u zemljama centra, on mora ići u periferiju. Periferija je jedini mogući prostorni supstrat koji je u stanju iskamčiti neki višak vrijednosti, kad se do njega više ne moče doći u centru, pojasnila je Ankica Čakardić.

Nakon objave njene "Akumulacije kapitala", Rosu Luxemburg oštro su napadali i prijatelji i neprijatelji, napose zato što se usudila "kritizirati" Marxa.

- Nažalost, naš se dominantni marksizam, poput nekog starca koji boluje od gihta, plaši svježeg vjetra misli, komentirala je u pismu Franzu Mehringu te kritike Rosa Luxemburg.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom