Jesenska sezona berbe gljiva započela je punim intenzitetom i mnogi će berači iskoristiti ovaj najplodonosniji dio godine za odlazak u prirodu i obilatu berbu. Kako se užitak ne bi pretvorio u neugodu sa tragičnim posljedicama potražili smo savjet kod istaknutog umaškog gljivara Josipa Šimića Marina, determinatora samoniklih gljiva, dopredsjednika D. G."Boletus" Bujštine, jednog od osnivača Hrvatskog mikološkog gljivarskog saveza te dugogodišnjeg dopredsjednika saveza, a sada predsjednika suda časti HMG saveza. Kako je Šimić jedini istarski gljivar s položenim ispitom za zvanje determinator, s velikim pouzdanjem otvaramo razgovor o opasnostima koje vrebaju prilikom branja gljiva i svemu na što bi trebalo obratiti pažnju kada se želi upustiti u gljivarske aktivnosti.

Po tri kila jestivih gljiva po osobi

- Sezona gljiva se razbuktava i kao determinator gljiva upozorio bih berače na oprez u branju gljiva jer poznati su mnogi slučajevi trovanja gljivama koji ponekad imaju i smrtni ishod. Ima pojedinaca koji su oprezni pa se informiraju prije odlaska u šume, čak i nakon povratka s branja na razne načine provjeravaju nepoznate gljive koje su ubrali. Mnogi mi znaju poslati fotografiju ubrane gljive, a oni koji žive u okolici Umaga često puta i dođu k meni osobno kako bih pregledao gljive i dao im najzornije upute za lakše uočavanje razlika između jestivih i otrovnih gljiva, pojašnjava Šimić podsjećajući berače da postoji pravilnik o zaštiti gljiva, odnosno sakupljanju zavičajnih divljih vrsta koji je nedavno izmijenjen i dopunjen novim svojtama koje su kod nas obuhvaćene i zaštićene.

- U pravilniku su navedene zaštićene gljive te koliko se pojedinih jestivih gljiva smije ubrati i kako se postupa pri branju gljiva u šumi. Stoga apeliram na nove i stare ljubitelje gljiva da prilikom branja poštuju ta pravila i da se u šumi ponašaju u skladu s kodeksom kojega preporučaju sva gljivarska društva, a to je, da se u branje ide s odgovarajućom gljivarskom opremom poput pletene košare (nikako plastične vrećice), gljivarskim nožićem (netom ubranu gljivu treba očistiti od ostataka zemlje, lišća i takvu pospremiti u košaricu), gljivarskim štapom, a dobro bi bilo da svaki pojedinac ima neko pomagalo za orijentaciju u šumi poput GPS uređaja ili mobitela sa instaliranim garmin kartama, istaknuo je Šimić dodatno naglasivši da pojedinac uz dozvolu za branje gljiva koja se ishodi kod lokalnih Hrvatskih šuma, smije ubrati do tri kilograma jestive, nezaštićene vrste gljiva po osobi dnevno.

Posebno se Šimić osvrnuo na prisutnost otrovnih gljiva dajući nam detaljan fotografski prikaz i opis najopasnijih, odnosno najotrovnijih gljiva što bi svi novi ili neoprezni berači trebali imati stalno na umu. (S. BOSNIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU OD SUBOTE

Povezane vijesti

• Prazne košare istarskih berača gljiva
• Izdana "nova Biblija" istarskog gljivarstva
• Gljive treba poznavati da bi se izbjegle neželjene posljedice