NAJNOVIJE



PREDAVANJE ARHITEKTA ANTONA PERCANA

POZNATI PULSKI SLOVENCI: Od admirala Antona Hausa do Josipa Kopiniča, Eda Orela i Franca Ancelja

| Autor: Vanesa BEGIĆ


Sudionici burne povijest Pule, uz talijanske i hrvatske stanovnike dijelili su i pripadnici slovenske manjine. Kao pojedinci ili obitelji, Slovenci su bili sudionici uspona i padova našeg grada

Kada bismo Pulu trebali opisati u jednoj rečenici, ne bismo pogriješili kada bismo rekli da je Pula grad u kojeg se dolazi, ali da je to i grad iz kojeg se odlazi. Burnu povijest našega grada, uz autohtone talijanske i hrvatske stanovnike dijelili su i pripadnici slovenske manjine. Kao pojedinci ili obitelji, Slovenci su bili sudionici njegovog uspona i padova te čine neizostavni dio memorije Pule. Tim je riječima u prostoru Slovenskog kulturnog društva dipl. inženjer arhitekture Anton Percan započeo svoje predavanje "Slovenci u Puli izvan i unutar arsenalskog zida".

Arsenalski zid

Objašnjavajući naslov svoga predavanja, Percan je istaknuo da je uz Arenu arsenalski zid najznačajnija pulska građevina jer je simbol i odrednica razvitka moderne Pule. Završetkom njegove gradnje prije 160 godina zaokružen je prostor Arsenala čime je stvoren grad unutar grada. U Puli su jedan pored drugoga postojala dva potpuno različita grada, u ničemu slični, a tako međusobno ovisni. Izlazak radnika na pulske ulice u kolovozu 2018. simbolički je značio i pad arsenalskoga zida i nestanak jednoga grada u kojem se gradilo, učilo, mjesta s kojim su se identificirale generacije Puljana.

No, nazočnost Slovenaca u Puli nije vezana samo uz početak gradnje Arsenala, jer kako je Percan spomenuo, u pulskim matičnim knjigama nalazimo zapis iz 1652. godine da je u Puli preminula izvjesna Beta, kći Petra Markoviča iz Ljubljane.

Ipak, dolazak Slovenaca u Pulu vezan je uz nastanak Pule kao glavne vojne luke Austrougarske Monarhije pa je Percan naveo podatak da je u Puli 1880. zabilježeno 1.283 govornika slovenskog jezika. Od visokih časnika slovenske nacionalnosti koji su među prvima došli u Pulu Percan je naveo dolazak kirurga Josefa Potočnika, oca pionira raketne tehnologije Hermana Potočnika rođenog 1892. u Puli. Percan je naveo imena visokih časnika slovenske nacionalnosti koji su veći dio života bili na službi u Puli kao što su kontraadmirali Richard Pogačnik i Julius Heinz, prvi načelnik odjela za torpeda pri Mornaričko-tehničkom odboru. Ipak, najznačajniji i najslavniji Slovenac na službi u Puli bio je Anton Haus, od 1913. zapovjednik Austrougarske ratne Mornarice kojemu je car Franjo Josip I. dodijelio čin Velikog admirala, titulu koju je nosio još samo car Karlo I.

Car na pogrebu Hausu

Anton Haus umro je 1917. u Puli, a pogrebu je bio nazočan car Karlo I. Na Mornaričkom groblju u Puli obred pokopa predvodio je također Slovenac, vojni kapelan koji je brinuo o duhovnom životu časnika i vojnika don Ivan Koršič.

Uz neke od pulskih građevina Percan je vezao podatke o nazočnosti Slovenaca u Puli pa je tako spomenuo i građevinu preko puta Doma zdravlja, gdje se danas nalazi restoran Kantina koju je krajem 19. stoljeća sagradio Teodor Matijašević, čija se kći jedinica udala za tada mladog časnika Slovenca Metoda Kocha. Mlada obitelj se nastanila na prvom katu pa se stoga ta građevina naziva vila Matijašević-Koch. Nakon propasti Austrougarske mornarice, s titulom kontraadmirala Koch odlazi iz Pule u Beograd, gdje je jedan od osnivača mornarice tada novonastale Kraljevine SHS.

Uz povijest slovenske obitelji Zlobec koja je u Pulu doselila iz okolice Ajdovščine, vezana je i građevina preko puta Mornaričkog groblja, podno pulskog naselja Barake, a u kojoj se danas nalazi sjedište Mjesnog odbora Stoja. Kako je Percan naveo, ovdje je obitelj Zlobec imala svoju pekaru još od sredine 19. stoljeća. Nakon oca, rad u pekari nastavio je sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća njegov sin, a jedan od potomaka te obitelji je Aldo Skira.

Građevina na sjevernoj strani kupališta Valkane također je vezana uz nazočnost Slovenaca u Puli. Sagrađena je 1936. prema projektu pulskog arhitekta Angela Meyera za obitelj pulskih liječnika Peschle. Od početka pedesetih godina u kući je živjela obitelj Slovenca Josipa Kopiniča, direktora Uljanika od 1951.-1964. u vremenu kada je Uljanik postao moderno brodogradilište. Također, par godina kasnije u istoj se kući nastanio i kapetan bojnog broda Jože Pretnar, Slovenac rođen 1912. u Puli od oca časnika Austrougarske mornarice i kasnije pukovnika mornarice SHS. Jožetova majka bila je Ana Tomše, kćerka austrougarskog podmaršala Jože Tomšea pl. Savskidol.

Trag u povijesti Uljanika

Pored Kopiniča, Percan je spomenuo Slovence koji su ostavili značajan trag u povijesti Uljanika. Bio je to inženjer Bojan Hrovatin, Kopiničev zamjenik i tehnički direktor od 1956.-1964., a i njegov sin Bojan, kao vrstan inženjer ostao je upamćen u sjećanjima uljanikovaca. Jedan od najuspješnijih uljanikovih projektanata u šezdesetim i sedamdesetim godinama bio je projektant prvih paroma Mariborčanin Ernest Dobovišek. Iz recentnijih vremena spomenuo je i Silvana Kranjca, donedavnog člana uljanikove uprave.

Na kraju predavanja Percan se prisjetio Slovenaca iz kako je rekao "arhiva svoga pamćenja", pa je naveo urara Pahora u urarskoj radnji u ulici Segijevaca. Ta radnja, koju sada vodi Pahorov unuk, jedina radnja u toj glavnoj gradskoj ulici koja je do današnjih dana zadržala svoju namjenu.

Prisjetio se profesionalnosti fotografa Alojza Orela, ravnatelja Istarskog narodnog kazališta, Mariborčana Lojzeta Štandekera koji je često znao tijekom predstave "uletati" na pozornicu kako bi smirio previše bučne učenike tadašnje osnovne škole "Moša Pijade" koji su u to vrijeme imali obvezu praćenja kazališnih predstava.

Golman Milan Zagorac

Spomenuo je i ljubimca pulskih ljubitelja nogometa s početka šezdesetih, legendarnog golmana NK Istre Milana Zagorca koji je krajem pedesetih došao u Pulu i tu zauvijek ostao, a još ga se uvijek raspoloženog može susresti u šetnji pulskim ulicama.

U drugom dijelu izlaganja povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner govorila je o nezaboravnom arhitektu Francu Branku Ancelju kroz osobna sjećanja, ali i o svemu što je svojim radom kao arhitekt te kao publicist učinio za Pulu i njezinu baštinu. Posebice se prisjetila razdoblja kada se radilo na rekonstrukciji pulske kazališne kuće, a kazala je da je iznimno zahvalna što je imala mogućnost surađivati s Anceljom, osobom od koje se moglo puno naučiti.

**********

Herman Potočnik

Herman Potočnik, satnik inženjerijskih postrojbi Austro-Ugarske vojske, jedan je od osnivača moderne astronautike. Rodio se 22. prosinca, 1892. godine u Puli. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj 1928. godine objavljuje knjigu O problemu svemirskog leta - raketni motor). Radi se o jednom od fundamentalnih dijela u kojem se elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala je snažan učinak na rusku i njemačku astronautičku grupu. Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine u Beču. 


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)
Webcams provided by webcams.travel add a webcam