ARHEOLOŠKI NALAZI

Nova otkrića na gradilištu pored Danteovog trga u Puli: OTKRIVEN VELIKI RIMSKI MOZAIK IZ PRVOG STOLJEĆA

  Ovo područje bilo je puno vode, blata i mulja, kako zbog blizine mora, tako i zbog izvora vode prisutnih na tom području. Pumpama smo trebali to isušiti, te zatim i očistiti. Namjena prostorija, čije smo ostatke pronašli, nije još određena, ne možemo još sa sigurnošću reći radi li se o stambenim prostorima ili pak o nekim javnim prostorijama. Moramo i dalje istraživati, očistiti te nalaze da bismo im mogli preciznije odrediti namjenu samoga prostora, veli Aleksandra Paić iz rovinjskog zajedničkog obrta IN SITU

| Autor: Vanesa BEGIĆ
(snimio Duško Marušić Čiči)

(snimio Duško Marušić Čiči)


Sve više saznanja ima o arheološkim ostacima pronađenim u samom centru Pule, nedaleko Danteovog trga, gdje bi trebala "niknuti" stambeno-poslovna zgrada. Netom je tako otkriven mozaik, a kako saznajemo od Aleksandre Paić iz rovinjskog zajedničkog obrta IN SITU, koji ovdje od siječnja provode arheološka istraživanja, riječ je o rimskom mozaiku iz I. stoljeća.

- Ovo područje bilo je puno vode, blata i mulja, kako zbog blizine mora, tako i zbog izvora vode prisutnih na tom području. Pumpama smo trebali to isušiti, te zatim i očistiti. Namjena prostorija, čije smo ostatke pronašli, nije još određena, ne možemo još sa sigurnošću reći radi li se o stambenim prostorima ili pak o nekim javnim prostorijama. Moramo i dalje istraživati, očistiti te nalaze da bismo im mogli preciznije odrediti namjenu samoga prostora, veli Paić.

Na pitanje što će biti s pronađenim mozaikom, kazala je da je još prerano govoriti o tome, da će se u kasnijim fazama odlučiti hoće li biti negdje prezentiran ili biti dio postava Arheološkog muzeja Istre, jer predstoje još tjedni istraživanja.

Naime, na početku arheoloških istraživanja, u siječnju, rečeno je da će ona trajati 120 dana, odnosno četiri mjeseca, no, Paić veli da sve ovisi o dinamici rada i o arheološkim nalazima, a samo istraživanja otežavaju mulj i blato.

Ova lokacija nalazi se unutar gradskih bedema. Podsjetimo, prema podacima zastupljenim u knjigama i vodičima o povijesti Pule, a referirajući se na Pietra Kandlera, obrambene zidine rimske Pule imale su promjer od oko 1.600 metara, a u grad se ulazilo kroz 12 vrata, od toga sedam na morskoj južnoj i zapadnoj, te pet na kopnenoj sjevernoj i istočnoj strani.

Prema podacima koji se referiraju na tridesete godine XII. stoljeća, kada je izgrađena središnja gradska utvrda na Kaštelu, navedeno je postojanje petero vrata s mora te dvije s kopnene strane. Spominju se Zlatna vrata (Porta rata ili Aurata) te Porta San Giovanni na suprotnoj strani - na samom kraju Kandlerove ulice nadomak današnje Gradske knjižnice i čitaonice Pula.

Drugi pak srednjovjekovni izvori spominju šest ulaza s obalne (Porta San Giovanni, Porta Monastero, Stovagnaga, Berberina, Badia i Santa Giuliana) i isto toliko s kopnene strane (Porta Fontona, S. Maria Alta, Gemina (S. Caterina), Ercole (S. Stefano), Rata ili Aurata i S. Margherita).

Gdjegod su se odvijala istraživanja unutar gradskih bedema nalazilo se na zanimljive arheološke ostatke, a zasigurno će i na ovoj lokaciji biti još nalaza.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter