Ovo područje bilo je puno vode, blata i mulja, kako zbog blizine mora, tako i zbog izvora vode prisutnih na tom području. Pumpama smo trebali to isušiti, te zatim i očistiti. Namjena prostorija, čije smo ostatke pronašli, nije još određena, ne možemo još sa sigurnošću reći radi li se o stambenim prostorima ili pak o nekim javnim prostorijama. Moramo i dalje istraživati, očistiti te nalaze da bismo im mogli preciznije odrediti namjenu samoga prostora, veli Aleksandra Paić iz rovinjskog zajedničkog obrta IN SITU
(snimio Duško Marušić Čiči)
Sve više saznanja ima o arheološkim ostacima pronađenim u samom centru Pule, nedaleko Danteovog trga, gdje bi trebala "niknuti" stambeno-poslovna zgrada. Netom je tako otkriven mozaik, a kako saznajemo od Aleksandre Paić iz rovinjskog zajedničkog obrta IN SITU, koji ovdje od siječnja provode arheološka istraživanja, riječ je o rimskom mozaiku iz I. stoljeća.
- Ovo područje bilo je puno vode, blata i mulja, kako zbog blizine mora, tako i zbog izvora vode prisutnih na tom području. Pumpama smo trebali to isušiti, te zatim i očistiti. Namjena prostorija, čije smo ostatke pronašli, nije još određena, ne možemo još sa sigurnošću reći radi li se o stambenim prostorima ili pak o nekim javnim prostorijama. Moramo i dalje istraživati, očistiti te nalaze da bismo im mogli preciznije odrediti namjenu samoga prostora, veli Paić.
Na pitanje što će biti s pronađenim mozaikom, kazala je da je još prerano govoriti o tome, da će se u kasnijim fazama odlučiti hoće li biti negdje prezentiran ili biti dio postava Arheološkog muzeja Istre, jer predstoje još tjedni istraživanja.
Naime, na početku arheoloških istraživanja, u siječnju, rečeno je da će ona trajati 120 dana, odnosno četiri mjeseca, no, Paić veli da sve ovisi o dinamici rada i o arheološkim nalazima, a samo istraživanja otežavaju mulj i blato.
Ova lokacija nalazi se unutar gradskih bedema. Podsjetimo, prema podacima zastupljenim u knjigama i vodičima o povijesti Pule, a referirajući se na Pietra Kandlera, obrambene zidine rimske Pule imale su promjer od oko 1.600 metara, a u grad se ulazilo kroz 12 vrata, od toga sedam na morskoj južnoj i zapadnoj, te pet na kopnenoj sjevernoj i istočnoj strani.
Prema podacima koji se referiraju na tridesete godine XII. stoljeća, kada je izgrađena središnja gradska utvrda na Kaštelu, navedeno je postojanje petero vrata s mora te dvije s kopnene strane. Spominju se Zlatna vrata (Porta rata ili Aurata) te Porta San Giovanni na suprotnoj strani - na samom kraju Kandlerove ulice nadomak današnje Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
Drugi pak srednjovjekovni izvori spominju šest ulaza s obalne (Porta San Giovanni, Porta Monastero, Stovagnaga, Berberina, Badia i Santa Giuliana) i isto toliko s kopnene strane (Porta Fontona, S. Maria Alta, Gemina (S. Caterina), Ercole (S. Stefano), Rata ili Aurata i S. Margherita).
Gdjegod su se odvijala istraživanja unutar gradskih bedema nalazilo se na zanimljive arheološke ostatke, a zasigurno će i na ovoj lokaciji biti još nalaza.