Na najstarijem pulskom antičkom spomeniku, Herkulovim vratima, uklesana su imena dvaju rimskih senatora - Calpurniusa Pisona i Cassiusa Longinusa koji su imali zadatak osnovati castrum, odnosno grad na vrhu Kaštela, rekao je Anton Percan na predavanju u povodu dana Misericordije
Reokalifor u Kandlerovoj ulici (Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)
U povodu obilježavanja Dana Misericordije pulski arhitekt Anton Percan održao je u Čitaonici kluba umirovljenika predavanje o spomenicima, spomen-obilježjima i skulpturama na području Mjesnog odbora Stari grad.
- Za potrebe Grada Pule, a u suradnji s Odsjekom za prostorno planiranje i graditeljsko nasljeđe, sačinio sam popis svih takvih obilježja na području 16 pulskih mjesnih odbora, kao i na području Otočja Brijuni koje također administrativno pripada Puli. Na području Pule nalazi se 155 takvih obilježja iz svih razdoblja, od angloameričke uprave, Jugoslavije i samostalne Hrvatske. Jedino iz vremena Italije, u razdoblju od 1918. pa sve do 1943. u Puli ne postoji nijedno takvo obilježje, a zanimljivo je da se na području Mjesnog odbora Monvidal ne nalazi nijedno spomen-obilježje. Na području MO-a Stari grad koji obuhvaća površinu od 18 hektara zabilježio sam 41 povijesnih natpisa, spomen-ploča, bista, reljefa, spomenika i skulptura, naveo je Percan.
Potom je u svome izlaganju naveo kriterije za popis pa je istaknuo da natpisi na kulturnim spomenicima koji izvorno pripadaju spomeniku nisu obuhvaćeni tim popisom. Svakako je, kaže on, najvredniji povijesni zapis na najstarijem pulskom antičkom spomeniku, Herkulovim vratima, na kojima su uklesana imena dvaju rimskih senatora - Calpurniusa Pisona i Cassiusa Longinusa koji su imali zadatak osnovati castrum, odnosno grad na vrhu Kaštela. Iako nije navedena godina, iz povijesnih se podataka da zaključiti da se to dogodilo od 43. do 48. godine prije Krista pa sa sigurnošću možemo utvrditi koliko je star naš grad.
- Važno je to znati jer se često spominje 3.000 godina našega grada. Naime, prije otprilike 3.000 godina nalazilo se na vrhu pulskog Kaštela histarsko naselje koje se ne može nazvati gradom, pa bi bilo ispravnije reći 3.000 godina naseljenosti Pule, rekao je Percan.
Anton Percan (Arhiva Glasa Istre)
Zatim je krenuo u virtualnu šetnju do mjesta na kojem se nalaze takva obilježja koja govore o burnoj i bogatoj prošlosti našega grada. Kronološki je prikazao najstariji povijesni zapis na Komunalnoj palači, pa do u travnju ove godine postavljene spomen- ploče hrvatskom branitelju, uljanikovom dizaličaru Eugenu Lapčiću. U Kandlerovoj ulici istaknuo je reljef posvećen pulskom zaštitniku sv. Tomi, rad makedonskog kipara Tome Serafimovskog, postavljenog 2012. godine u trijem pulske katedrale kao donaciju poznatog makedonskog poduzetnika Vladimira Todorovića, velikog prijatelja Pule.
Posebno se zadržao na skulpturi na kraju Kandlerove koja svojim stožastim oblikom izaziva znatiželju ne samo Puljana, već i brojnih turista. Naveo je da je skulptura nastala početkom 90-ih te da autorstvo potpisuje Gradska radionica koja je u to doba bila vrlo aktivna u likovnim intervencijama na pulskim pročeljima. Ova betonska, ornamentima oslikana skulptura, prema riječima njezinih autora, predstavlja Reokalifor, na grčkom "sprovodnik dobre energije" i bila je dio projekta koji je krenuo iz Ženeve i koji se preko Pule trebao nastaviti na istok.
Percan se osvrnuo na povijesni zapis na kamenoj ploči na zapadnoj strani pročelja Komunalne palače. Ploča je nastala u vremenu gradnje palače, ali je na mjesto na kojem se danas nalazi postavljena tek stoljeće kasnije. Zahvaljujući tom zapisu na latinskom jezikom znamo da je palača izgrađena 1296. godine, u doba relativne samostalnosti pulske komune. Na kraju tog zapisa Puljani se pozivaju na slogu, rekao je Percan.
No, izgleda da Puljani toga vremena nisu previše marili za tu poruku jer četrdesetak godina nakon gradnje palače, zbog međusobnih političkih borbi onih koji su vladali gradom, Pula gubi svoju samostalnost i 1331. dolazi pod vlast Venecije pod kojom ostaje skoro punih pet stoljeća.
Spomen-ploča pulskom fotografu Alojzu Orelu (Snimio Dejan Štifanić)
Spomenuo je i bistu Matka Laginje u parku Petra Krešimira IV te naveo da su u istom parku trebala biti postavljena i poprsja hrvatskih istarskih preporoditelja Matka Mandića i Vjekoslava Spinčića, ali da to još čeka na realizaciju. Govorio je i o spomen-ploči na rodnoj kući hrvatskog infektologa Frana Mihaljevića po kojem je nazvana infektivna klinika u Zagrebu i koji je u Puli započeo svoje školovanje u školi na današnjem Danteovom trgu.
Percan je koautor idejnog projekta Arheološkog parka sv. Marije Formoze u Puli, dok je za arhitektonski projekt uređenja crkve Majke Božje od Kuj u Ližnjanu nagrađen apostolskim blagoslovom Ivana Pavla II. Autor je više radova o graditeljskoj i povijesnoj baštini Istre, posebno Pule i Raklja. Član je Istarskog povijesnog društva. Organizatori programa su Grad Pula, MO Stari Grad, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Društvo Smaregliana i Istarsko povijesno društvo.
Anton Percan kazao je da su u 800 godina dugoj povijesti pulske Komunalne palače najviše u njoj stolovali gradonačelnik Giovanni Lombardo, čiji je otac Felice darovao austrougarskoj Kraljevskoj mornarici zemljište na kojem je izgrađen Arsenal, gradonačelnik Lodovico Rizzi, ali i naš suvremenik Boris Miletić. Svi su oni punih petnaest godina proveli kao gradonačelnici u Komunalnoj palači.