Sociološki je jako impresivno što se pomorsko dobro na Muzilu izdaje u koncesiju na čak 99 godina. Teško je zamisliti investicije koje se ne mogu isplatiti u 30 godina. Pozivam na oprez i javni monitoring. Masovnost procesa traži pozornost javnosti, kazala je Saša Poljanec Borić

"Mogao je Muzil biti i park-šuma, ali vi zaboravljate da je određen broj ljudi izabrao ovu gradsku upravu...", replicirao je gradski pročelnik za prostorno uređenje Giordano Škuflić moderatorici jučerašnje panel-diskusije o budućnosti atraktivnih lokacija u Puli i nije ni dovršio rečenicu a publika ga je glasno izviždala te su neki i demonstrativno napustili raspravu. Popunjena dvorana "Pula" Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" pokazala je da Puljane itekako zanima budućnost njihovog grada i kako će ona izgledati ako se Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza daju u koncesiju na 50-99 godina. Škuflić je potvrdio da takvi planovi postoje, ali istaknuo da studija koja bi opravdala potencijalnu izgradnju gomile turističkih objekata i smještajnih kapaciteta nikada nije izrađena. Rekao je to odgovarajući na pitanje uljanikovca koji je najavio odlazak u Njemačku jer u Puli više ne može zaraditi za kruh, a ne želi konobariti jer se za to nije školovao.

Panel-diskusiju naslovljenu "Muzil, Saccorgiana, Hidrobaza - o svim dimenzijama privatizacije pulskog priobalja za potrebe turističkih projekata" organizirala je udruga Zelena Istra, uz potporu građanske inicijative Volim Pulu. U raspravi su, uz gradskog pročelnika Giordana Škuflića, sudjelovali znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" Saša Poljanec Borić, redoviti profesor FET-a Marinko Škare, voditelji katedri FET-a za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju te za turizam Kristina Afrić Rakitovac i Aljoša Vitasović te Goran Zgrablić, viši predavač na Politehnici.

Nakon prikazivanja 9-minutnog filma "Građani ispred turizma" o park-šumi Punta Corrente u Rovinju, kao svijetlog primjera očuvanja prirodnog lokaliteta, predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić naglasila je da javnost ne zna dovoljno o planiranim projektima na Muzilu, Hidrobazi i Saccorgiani. Iz sociološke perspektive Saša Poljanec Borić protumačila je da su ti projekti zapravo proširenje i reartikulacija "Brijuni Rivijere" te da se treba jako dobro zapitati je li takva masovna konverzija potrebna.

- Sociološki je jako impresivno što se pomorsko dobro na Muzilu izdaje u koncesiju na čak 99 godina. Teško je zamisliti investicije koje se ne mogu isplatiti u 30 godina. Pozivam na oprez i javni monitoring. Masovnost procesa traži pozornost javnosti, kazala je Poljanec Borić.

Marinko Škare je bio vrlo kratak rekavši da razvoj u 21. stoljeću ne smije počivati na turizmu. "Pula se mora razvijati kao smart city po uzoru na Valenciju. Nadam se da ovi sporazumi neće zaživjeti u ovom obliku i da se neće implementirati nauštrb razvojnih strategija", rekao je Škare. Ideju o smart cityju prigrlio je i Goran Zgrablić te više puta naglasio da već živimo u doba kad se osjećaju posljedice globalnog zatopljenja. Klimatska i energetska neizvjesnost su tu, istaknuo je Zgrablić, za deset godina, na što bi nas lokalne zajednice trebale pripremiti, a ne davati koncesije na 99 godina... (Chiara BILIĆ)