Luka više ne smrdi, ali ostalo je osam metara mulja. Iz 42 ispusta donedavno se u Pulski zaljev izlijevalo 500 CISTERNI FONJE DNEVNO

(M. MIJOŠEK)

Poboljšanje se osjetilo odmah, nekoliko mjeseci nakon izgradnje kolektora. Sad se ljudi mogu kupati kao i nekad. Prije tu nismo mogli ni sjediti. Kad bi bila oseka, ispusti su bili iznad razine vode i smrdilo je nesnosno kao ljeti kod pošte. Sada više nema cipala, samo kvalitetna riba. To su stvarno kusi od orada, a one idu samo u čisto more, kaže Dean Krivokapić

Neki Puležani nikad nisu kušali ciple, a kažu da je to vrlo ukusna riba. Kažu da to ima veze s kanalizacijom, s fekalijama koje su se desetljećima direktno izlijevale u pulsku luku, bez ikakvih filtera. Onima koji stanuju u blizini Rive ostao je u sjećanju ispust kod Lučke kapetanije iz kojeg je neprestano curkala otpadna voda, a cipli su neprestano grickali. Neki od njih ranjenih leđa, na kojima su falili komadići kože. Sada ondje više nema cipala ni fonje, pa valja vjerovati nadležnima u Gradu koji tvrde da se, nakon izgradnje obalnog kolektora prije četiri godine, voda u luci počela pročišćavati.

Na Rivi danas više nema smrada. Skoro da miriše. Naslućuje se da je ta donedavno mutna voda ustvari more. Ono se čak malo razbistrilo, pa se u plićaku vide kameni blokovi, dno. Duž cijele obale nalaze se brodovi, mahom izletnički, čiji se vlasnici pripremaju za sezonu. Table s informacijama o izletima već su postavljene. Na jednom od brodova otac i sin Krivokapić, Dean i Deni, lickaju oplatu, završavaju radove jer prvi turisti koje će prevesti do Brijuna i Jerolima stižu već idućeg tjedna.

Otpad na dnu

Razlika je dan i noć, uglas odgovaraju na pitanje je li konačno iščeznuo smrad iz luke, zajedno s fekalijama.

- Sad više nema pedoća, dobacuje otac dok glanca rukohvate.

- To znači da više nemaju hrane, primjećujemo.

- I znamo šta je išlo u restorane, odvraća u šali. Pokazuje na jedan od četrdesetak ispusta iz kojeg su donedavno curile otpadne vode. I tako desetljećima. Bez ikakvog pročišćavanja.

- Poboljšanje se osjetilo odmah, nekoliko mjeseci nakon izgradnje kolektora. Sad se ljudi mogu kupati kao i nekad. Prije tu nismo mogli niti sjediti. Kad bi bila oseka, ispusti su bili iznad razine vode i smrdilo je nesnosno kao ljeti kod pošte, kaže Dean.

- More je bistro. Prije se nije vidjelo niti deset centimetara, a sad se vidi tri, četiri metra, ubacuje se Deni. Ali, nije dobro ni kad je bistro. Sad se vidi što je sve u more bačeno. Krivokapići svako toliko s morskog dna izvade pokoju stolicu, stolove, cijevi. Puno otpada je vjetar otpuhao na dno upravo u vrijeme izgradnje kolektora. Ronioci koje angažira obližnja ACI marina čiste oko jahti, ali brodari se moraju snalaziti sami.

- Nema više smrada, vide se ribe, orade, brancini i pokoja salpa, ubacuje se u razgovor prodavač iz obližnje trgovine.

- Nema više cipala, samo kvalitetna riba. To su stvarno kusi od orada, a one idu samo u čisto more, kaže Dean. Prodavač se prisjeća da se prije 40-ak godina kupao na Mandraču, iako ni onda situacija nije bila sjajna, ali nije bilo toliko loša kao donedavno. "Prije nisam mogao proći od Velog Vrha koliko je smrdilo", kaže. Krivokapići dodaju da ih je bilo sramota prevoziti goste. Sad se, napokon, lakše diše.

Osim činjenice da more više ne zaudara, Gradu smo postavili pitanje jesu li uspostavljena mjerenja kakvoće mora nakon izgradnje kolektora i što su ona pokazala. Zanimalo nas je i što je s naslagama prljavštine na dnu, jesu li provedena ispitivanja i je li angažirana specijalizirana tvrtka koja će ukloniti naslage.

Oni, doduše, nisu odgovorili na sva pitanja, pa tako ne znamo je li bilo novijih ispitivanja osim onih koja je 2015., nedugo nakon izgradnje kolektora, u uzorcima vode i sedimentima, proveo Institut "Ruđer Bošković", a koja su pokazala da postoje tragovi stoljetnog ispuštanja otpadnih voda u zaljev.

Značajno poboljšanje

Iz Grada podsjećaju da je izgradnja obalnog kolektora u Puli bila osnovni preduvjet za vraćanje i približavanje Pule životu na moru. Napominju da se donedavno u pulsku luku izravno izlijevalo više od 5.000 kubika otpadnih voda dnevno bez ikakvog pročišćavanja, što odgovara količini od oko 500 kamiona cisterni.

"Izgradnjom kolektora smanjilo se onečišćenje mora, zaštićeni su pulski bunari pitke vode i poboljšana je efikasnost sustava odvodnje. Prvi ispusti zatvorili su se 2009. godine kada su izgradnjom crpne stanice Stoja T Luka otpadne vode kolektora u Polikarpovoj ulici, na koji gravitiraju dijelovi Stoje, Verude i Monte Zara, preusmjerene na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Valkane. Izgradnja obalnog kolektora se nastavila objektima od Punte, Ravenske i Kolodvorske ulice, Crpne stanice Rivijera preko najzahtjevnije dionice obalnog kolektora na Rivi, kroz Uljanik, Flaciusovom ulicom, pored zgrade glavne Pošte, sve do crpne stanice Pošta Uljanik. Na tom su potezu 2015. godine preusmjereni svi ispusti od Veslačkog pontona sve do Uljanika u kanalizacijski sustav prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda", podsjećaju iz Grada.

Na kanalu Pragrande 2016. godine ugrađena je hidromehanička oprema, čime je zatvoren sustav mješovite odvodnje prema moru, a otpadne vode su preusmjerene putem crpne stanice Pošta na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Valkane. Time je preusmjeren i najveći pojedinačni ispust u pulsku luku.

"Osim što se fekalne otpadne vode više ne izlijevaju u more, sprečavanjem prodora mora u kanal znatno je spuštena razina vode, što je omogućilo održavanje punog kapaciteta kanala za oborinske dotoke. Putem centralnog nadzorno - upravljačkog sustava prate se protoci, razina vode u kanalu, intenzitet kiše te stanje crpki i elektromotornih zapornica, što omogućava upravljanje sustavom u realnom vremenu. Takav sustav osigurao je kontrolirane uvjete u kanalu, nezavisne od plime i oseke, što omogućava nesmetano i temeljito čišćenje kanala od taloga nanesenog za vrijeme oborina. Nakon preusmjeravanja kanala Pragrande 2016. godine obavljeno je kontrolno mjerenje mora u luci koje je pokazalo značajno poboljšanje. Na nekim su lokacijama uzorci pokazali izvrsnu kakvoću mora", napominju iz Grada.

Ekološki uvjeti

Posljednji ispust u more, Tivoli, zatvoren je 2017. godine kad su otpadne vode Velog Vrha preusmjerene na istoimenu crpnu stanicu. U Gradu tvrde da je, zahvaljujući cijeloj investiciji, od 2014. godine do danas spriječeno ispuštanje čak 12 milijuna kubika otpadnih voda u pulski zaljev.

"S obzirom da nema više dotoka organske tvari iz otpadnih voda, u zaljevu se značajno smanjuje sedimentacija te se zbog bioloških procesa volumen postojećeg mulja, koji u pojedinim dijelovima dostiže i do osam metara, smanjuje. Stručnjaci očekuju da će kod sljedeće sistemske analize vode i sedimenta rezultati potvrditi predviđanja poboljšanja ekoloških uvjeta u Pulskom zaljevu. Da bi se jasno vidjeli trendovi, takva je analiza predviđena svakih četiri do pet godina", napominju iz Grada. No, ne preciziraju kad će se provesti sljedeće ispitivanje.