FRANKOV FRUTKO

LEGENDARNI PULSKI UGOSTITELJ S KAŠTANJERA KONOBU JE ZAMIJENIO NJIVOM Na parceli na Velom Vrhu posadio je voćke od kojih danas nastaju marmelade, džemovi, voćne pločice…

| Autor: Lara BAGAR
Smokvenjak, kotonjata i proizvod od suhe smokve, šljive i jabuke/Franko Hrelja (Lara BAGAR)

Smokvenjak, kotonjata i proizvod od suhe smokve, šljive i jabuke/Franko Hrelja (Lara BAGAR)


Ove sezone krenuo je s trešnjama, jagodama, uslijedile su višnje, breskve, marelice, grožđe, smokve. Sada su šljive aktualne. Poslije će dunje pa pomikaki. Posebnost mu je džem od pomikakija s maslacem od kokosa. Hvaljen je, vrlo neobičan okusom džem od maslačka

Džem od šljiva, marmelada od smokava, šalša, ajvar ono su što se trenutno krčka u kuhinjama. Ljetna uspomena za hladne zimske dane. Okusi nastali pod toplinom sunca pohranjuju se u teglicama. Arome su to koje nam u hladnijim danima daju dašak sunca u kuhinji. Namazi s okusom toplijih dana ono su što se u ovom trenutku spravlja za zimu.

Jedan od onih koji to radi znalački i u velikim količinama je Franko Hrelja, legendarni pulski ugostitelj s Kaštanjera koji već skoro dva desetljeća, kažu neki, spravlja isto tako legendarne džemove, marmelade, namaze. Negdašnji vlasnik te kultne pulske konobe koja će ove godine proslaviti, ni više ni manje, nego 100 godina, prije petnaest godina zamijenio je konobu za njivu i ugostiteljstvo prepustio djeci. Tacnu je zamijenio lopatom ili u osuvremenjenom izdanju - traktorom. Ne jednim, već dva.

- Kad sam navršio 50 godina rekao sam da više neću raditi u konobi. U Glasu Istre su se oglašavale parcele za prodaju. Obilazio sam one koje je država nudila. Nakon nekog vremena dobio sam parcelu na Velom Vrhu, četiri hektara i počeo saditi voćke, prisjeća se početaka. Mama je uvijek imala voća. Bio sam lud za smokvama petrovačama, veli. Od smokve je sve i krenulo. OPG se ponajprije počeo baviti preradom samoniklog voća i povrća. I ubrzo je 2005. godine počeo proizvoditi džemove i namaze od smokava.

foto

Džem od smokve

- Počeo sam saditi voćke - trešnje, višnje, dunje, jabuke, žižule, kiwi i od njih raditi proizvode. Smokvu zalijevam kap po kap. Tako u Hrvatskoj radi svega tri posto proizvođača, objašnjava brzo Franko u svojoj konobi u Puli.

Na zidu slike iz ugostiteljskih dana. To ga više baš i ne zanima, sada je sav u voću i povrću. Voli on i meso, ribu i dobru hranu. Gurman je. No, drugima radije spravlja ukusne teglice njegovog voća i povrća. Ima toga dosta. Na imanju je zasadio 600 maslina, 400 smokava i 800 loza. Pravi rajski vrt.

Osam je ujutro. Oran je za posao. Žuri se. Sada su na redu šljive. Kupio ih je, domaće naravno, kao i svo njegovo voće. Sve je spremno - kotao, mašinica za odvajanje koštica od mesa.

"Moram delati. Ajmo šu", požuruje me. Ima smisla. Jer on ovisi o sezoni. Kakva je sezona voća, takav je njegov asortiman. Krenuo je s trešnjama, jagodama, uslijedile su višnje, breskve, marelice, grožđe, smokve… sada su šljive aktualne. Poslije će dunje pa pomikaki koji posebno voli. Posebnost mu je džem od pomikakija s maslacem od kokosa. Hvaljen je, vrlo neobičan, okusom gotovo delikatesan džem od maslačka. A tek u kombinaciji s narančom, prava delicija za pripremu posebnih slastica ili čisto mali domaći hedonistički užitak za nepce. Sve proizvode prodaje pod nazivom Frutko. Simpatično, pomalo dječje, a to znači čisto kao i njegovi okusi. Sve je ekološki i bez aditiva. U proizvodnji koristi pektin. Želin ne želi jer je umjetan. "Pektin se radi od jabuke, ananasa, limuna i naranče", otkriva. Riječ je o svojevrsnom prirodnom gelu koji se nalazi u voću i povrću. Tako se voće koje sadrži dosta pektina može pretvoriti u marmeladu ili žele bez mnogo šećera i dugog kuhanja. Ostali plodovi zahtijevaju duže kuhanje ili dodavanje pektina koji pomaže zgušnjavanju i očuvanju marmelade ili želea.

foto

Ajvar, namaz od masline i džem

Dakle, 100 posto prirodno ili pomodnije, ekološki. To je prava teglica zdravlja, energije plodova naraslih pod suncem. Prepoznala je to i turistička zajednica te ga je uvrstila kao dio turističke gastro eko ponude. Franko i Frutko cijelo ljeto putuju po turističkim sajmovima diljem Istre - Premantura, Medulin, Fažana, Barbariga i Rabac. Njegovi su proizvodi ukusni suvenir - posebice smokvenjak i kotunjata, neobičan sir od dunja. Dalmatinska delikatesa koju Istrijan priprema da ni Dalmatinac ne bi prepoznao razliku. Potvrdio je to na sajmovima u Dalmaciji, a slatkim putovanjima prešao je i cijelu Slavoniju. Autohtona ukusna hrvatska delicija. U atraktivnom pakiranju, nadasve lijepi poklon i još ekološki i zdrav.

A tek pločice napravljene od suhe smokve, šljive i jabuke, ukusan lijek za lijena crijeva. Potvrdile su to mušterije koje po tablice dolaze kao po lijek. "Sve je prirodno. Organizam to odmah prepozna", skromno će. Odmah ubacuje koji vic. Nemirna duha, pun je inovacija. Osim voća prerađuje i povrće - šalšu od pomidora, ajvar i namaze od maslina. S namazima maslina posebice je zadovoljan, ne samo on već i kupci. Tražen je namaz od masline s bademom. Preporuča ga s paštom i parmezanom. Njegov je favorit namaz od masline s orahom i inćunom. Recept mu je dao velečasni Staver. Okus - božanski. Uživa u tome što radi, a osjeti se to u svakom okusu. Igra je to u šarenim teglicama.


Podijeli: Facebook Twiter