ISTRAŽILI SMO
KOLIKE SU PLAĆE U PULSKOJ BOLNICI? Medicinska sestra s radom u smjenama najviše je zaradila 9.400 kuna. Najviša plaća liječnika specijalista ove godine IZNOSILA JE 26.300 KUNA
Dejan ŠTIFANIĆ
* Osim osnovnog koeficijenta, na plaću utječe vrsta radnog mjesta, položajni dodatak, rad u smjenama, duljina radnog staža, troškovi prijevoza, porezne olakšice vezane uz broj djece i slično
* Plaće u zdravstvu su daleko od stimulativnih, osobito kad se u obzir uzme stupanj odgovornosti, složenost rada, potrebe za stalnim usavršavanjem, implementacija novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji svi iziskuju sve više vremena i naprednija znanja, kaže ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić
Ne postigne li se dogovor između sindikata i Ministarstva zdravstva, liječnici i medicinske sestre najavljuju mogući štrajk što bi dodatno opteretilo bolnice i produljilo liste čekanja. Pregovori oko povećanja plaća nastavljaju se i danas, a predstavnici sindikata ponovili su da ne odustaju od svojih zahtjeva i povećanja koje su parafirali s ministrom Milanom Kujundžićem.
Tim povodom istražili smo kolike su plaće liječnika i medicinskih sestara u pulskoj bolnici. Zanimalo nas je koliko iznosi prosječna plaća medicinske sestre ili tehničara i koliko mogu najviše zaraditi za svim ostvarenim dodacima.
Puno faktora
Osobna primanja zdravstvenih djelatnika ovise o mnogo čimbenika. Osim osnovnog koeficijenta, na plaću utječe vrsta radnog mjesta, položajni dodatak, rad u smjenama, duljina radnog staža, troškovi prijevoza, porezne olakšice vezane uz broj djece i slično. Ugrubo, djelatnici pulske bolnice mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija: djelatnici koji rade van smjena, oni koji rade u smjenama (8 ili 12 sati), djelatnici koji uz redovni rad rade i u pripravnosti, te oni koji uz redovni rad rade prekovremeno zbog potrebe organizacije posla i pružanja cjelovite zdravstvene zaštite kroz 24 sata.
Tako primjerice medicinska sestra ili tehničar sa završenom srednjom stručnom spremom bez smjenskog rada mjesečno prosječno zarađuje 5.300 kuna, a oni koji rade u smjenama zarađuju oko 6.700 kuna. Prema podacima koje smo dobili iz bolnice, najviša ostvarena plaća medicinske sestre/tehničara ove godine iznosila je 9.337 kuna.
Liječnik specijalist van smjenskog rada s recimo 30 godina radnog staža mjesečno će zaraditi 11.800 kuna. Liječnik specijalist u smjenskom radu sa ostvarenim prekovremenim satima zaradit će mjesečno 14.127 kuna. Najviša isplaćena neto plaća liječnika specijalista u pulskoj bolnici ove godine iznosila je 26.300 kuna. Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić mjesečno pak zarađuje 14.750 kuna.
Sustav zdravstva jedan je od najvažnijih, ali definitivno i jedan od najzapostavljenijih. Liječnici rješenje svojih problema vide u strukovnom kolektivnom ugovoru ili u posebnom zakonu o plaćama liječnika, kao što ga imaju suci. Sindikati traže povećanje od tri posto na uvjete rada i četiri posto na odgovornost, što Vlada zasad nije prihvatila te odugovlačenjem kupuje vrijeme.
Poziv kolegama
Dođe li do štrajka, na njega su spremne medicinske sestre i tehničari u pulskoj bolnici. Potvrdio nam je to predstavnik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara u pulskoj bolnici Dražen Burazor.
- Mi ćemo se solidarizirati pa i ovim putem pozivam da to učine i kolege u svim u zdravstvenim ustanovama. Jedino na taj način možemo izvršiti pritisak na Vladu i izboriti se za bolja primanja. Medicinske sestre su potplaćene, a uvjeti u kojima rade su teški i mnogima neizdrživi. Na svakom odjelu u pulskoj bolnici nedostaju najmanje tri sestre ili tehničara. Prije deset dana otkaz je dalo desetero sestara, a otišle su zbog male plaće i loših uvjeta rada. Dvije kolegice su otišle u inozemstvo. Veliki problem je što se ljudi ne javljaju na natječaje koje bolnica stalno raspisuje u potrazi za novim kadrovima, rekao je Burazor, poručivši da se više nema što čekati i da je štrajk, ako se ne postigne dogovor, jedino rješenje.
Hoće li se kao liječnica solidarizirati u mogućem štrajku, pitali smo i ravnateljicu bolnice dr. Irenu Hrstić.
- Iako je štrajk legitiman oblik ostvarivanja određenih prava, smatram da sve represivne metode treba ostaviti u povijesti, jer je suvremeno društvo bazirano na komunikaciji. Nisam upoznata s detaljima dosadašnjih pregovora, ali zagovaram da se pregovori nastave aktivno i intenzivno sve do postizanja dogovora. Vjerujem da je dogovor moguće postići, ali neće biti lako, kazala je dr. Hrstić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
