Hodaš uličicama srednjovjekovnog grada na dnu Drage i čini ti se da kružiš po nekom gradilištu. Takav osjećaj ne izvire iz ostataka kula, zidina, stambenih i vjerskih objekata jer znaš da je to napušteni grad u kojem sve što se još diže prema nebu od iznimne arheološke i kulturne vrijednosti, tiče se istarske memorije.

Napušteni grad je ujedno i zapušteni grad i zato ti je malo neugodno njime se kretati. Hvalevrijedna istina je da se unutar zidina i dalje radi, učvršćuju se zidovi injekcijama cementa, fugira se tamo gdje je moguće,postavljaju se čelične konstrukcije koje učvršćuju i štite opasnu ravnotežu kula, ali, sve to presporo ide.

Tabla pored lijepog luka ulaznih vrata s oznakom da ulaziš u opasni prostor (zbog mogućeg urušavanja) gotovo sigurno je postavljena kad sam ja bio mlad, što znači najmanje prije 30 godina, godina više, godina manje, ali tu smo negdje. Daske, željezne mreže, porazbacani materijal (kamen) govori da se tu radi, ali tu sliku gledam već godinama, točnije, nekoliko desetljeća. Sporost može biti vrlina kad je u pitanju posao restauracije jer, dobro su primijetili rimski konzervatori koji su imali pune ruke posla - kad ne znaš što raditi, kako intervenirati, najbolje je ništa ne dirati. I stabla i raslinje koje suvereno vlada srednjovjekovnim gradom nužno je odstraniti s pažnjom, jer je upravo priroda dobar element homogenizacije, integracije, držanja na okupu mreže kamenih struktura. Ipak, nešto bi se moglo očistiti, ima puno toga bez dinamičke ili statičke funkcije.

Pet milijuna

Jedna zanimljivost: putnik koji se češće kreće duž asfaltirane ceste koja povezuje dvije strane limske Drage može pratiti iz godine u godinu kako gusto raslinje i šuma rastu niz padine brežuljka na kojem se diže Dvigrad i pokriva vidik. Srednjovjekovni grad je gotovo nevidljiv, tek su kule razvidne u gustom zelenilu. Valja

se pitati bi li bilo umjesno sve to počistiti kako bi turist, posjetitelj našeg poluotoka, mogao s visine promatrati tu raskošnu ljepotu. U turističkom vodiču koje je tiskala Turistička zajednica Kanfanara stoji zapisano da je "Dvigrad jedan od najznačajnijih povijesno- arheoloških lokaliteta u Republici Hrvatskoj". Nedavno je načelnik Kanfanara Sandro Jurman izjavio slijedeće: "Općina Konfanar zajedno s Ministarstvom kulture i istarskom županijom kontinuirano od 1999. godine provodi program zaštite i konzervacije. Prosječno je osiguravano oko 250.000 kuna godišnje, što kroz svih ovih 20 godina daje iznos od pet milijuna kuna uloženih u obnovu ovog vrijednog spomenika kulture". (E. VELAN)

Povezane vijesti

• Kamo za vikend: Dvigrad - Moncastell
• Održan Srednjovjekovni samanj u Dvigradu
• Više od milijun kuna za obnovu i revitalizaciju Dvigrada