Iako je izložba "Palež u sjećanjima" u režiji Istarskog povijesnog društva iz Pule s brojnim partnerima već gostovala u nizu istarskih mjesta, pa tako i Žminju, jučer smo popratili njeno otvorenje u Osnovnoj školi Vladimira Gortana u Žminju zbog dvaju razloga. Prvi je zato što je šire područje Žminjštine jedno od ponajviše stradalih područja na našem području tijekom Drugog svjetskog rata, a drugi zato što se ova izložba koja je dosad najčešće gostovala u muzejima i galerijama stigla upravo ondje gdje će je vidjeti najveći broj dječjih pogleda, na školske hodnike.
Gostovali u dvadesetak mjesta
- Željeli smo da se izložba postavi još jednom u Žminju, ovaj puta u školi, u školskom holu, jer ovdje mjesta imamo, a djecu imamo dobru, i ona će to čitati i čuvati, kazala nam je ravnateljica škole Miranda Damijanić Roce dodavši da se izložba tematski izravno tiče Žminjštine, pa nisu dvojili treba li je ponoviti.
- Žminjska škola je od samih početaka uključena u projekt zavičajne nastave, a ovogodišnja nam je tema 'Trda žminjska grota', a od ove smo godine kroz eksperimentalnu učeničku skupinu uključeni u projekt građanskog odgoja kojeg provodi Istarska županija u desetak škola, kazala je ravnateljica Damijanić Roce.
Na otvorenju izložbe učenicima su se obratili žminjski općinski načelnik Željko Plavčić i predsjednik SAB-a Žminj Romano Božac.
- Dosad je izložba gostovala u 20-ak mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, najviše po Istri: u Barbićima, Šajinima, Savičenti, Žminju, Medulinu, Fažani, Pazinu, Puli, Rovinju, Buzetu, Kopru, Caresani kraj Trsta (Mačkolje op.n.) itd., kaže jedan od autora izložbe, povjesničar Igor Jovanović, koji je dodao da su im u realizaciji izložbe pomogli upravo svojim prisjećanjima stanovnici tih sela.
Temeljena na usmenoj povijesti
- Dosta smo se temeljili na usmenoj povijesti. Jeste da u njoj postoji zamka, sjećanja znaju biti subjektivna, ali kada desetak ili više ljudi ispriča istu stvar onda se može doći do zaključaka, rekao je Jovanović i dodao da je na Žminjštini prilikom njemačke ofenzive 1943. godine ponajviše stradalo selo Kresini, ali i Mužini, Grizili, Balići, Tomišići i druga sela.
Izložba će nastaviti gostovati po istarskim mjestima, a sljedeće su joj postaje Kanfanar, pa Pazin, Buje i Umag. Uz spomenuto Istarsko povijesno društvo autori izložbe su Znanstveno-istraživačko središte Kopar, Kulturno obrazovno društvo Pina, udruga Quarantasettezeroquattro, udruga Žejane, udruga Kinoatelje i Općina Doline.
Inače, projekt "Palež u sjećanjima" usredotočen je na pogranično područje između Italije, Slovenije i Hrvatske. To je područje koje je u zadnjih sto godina doživjelo brojne promjene granica i političkih režima. U Drugom svjetskom ratu jednoga je okupatora (Italiju) zamijenio drugi (Njemačka). Premda je regija od 1920. službeno bila dio Italije, hrvatsko je i slovensko stanovništvo razvilo ustanički pokret protiv režima.(Anđelo DAGOSTIN)