Uoči referenduma koji će se održati 9. listopada, na današnjoj javnoj tribini "ZA Lungomare" održanoj u pulskom Circolu, na kojoj se okupilo mnoštvo zainteresiranih građana i građanki, kao i nekoliko vijećnika iz redova Možemo i IDS-a, raspravljalo se o važnosti zone Lungomare kao javnog dobra. Bilo je tu i žustre prepirke između onih koji su za i protiv projekta izgradnje hotela na Valkanama i popratnih sadržaja.
Riječ je o tribini koju su organizirali Inicijativa građana „Referendum za Lungomare“ i udruga Zelena Istra, a tijekom koje se iz različitih perspektiva - arhitektonskih, povijesnih, ekonomskih, društvenih i okolišnih, sagledavao prostorni plan koji omogućuje gradnju i prenamjenu ove zone u turističke svrhe.
Na tribini su, pod moderatorskom palicom Duje Prkute, govorili Breda Bizjak, predsjednica Društva arhitekata Istre, Dragan Benčić, IT stručnjak specijaliziran za razvoj ljudskih potencijala zatim je Enes Čerimagić, pravnik u Zelenoj akciji i jedan od voditelja inicijative građana "Srđ je naš!", Igor Duda, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te Ivana Nataša Turković, članica organizacijskog odbora Inicijative građana za Referendum za Lungomare.
Ima li referendum smisla, s pravnog je aspekta pojasnio Čerimagić.
- Čak i ako se dogodi da se izda lokacijska dozvola, mislim da postoji dovoljno pravne osnove da se takva lokacijska dozvola u slučaju suprotne odluke na referendumu, da se ospori njena zakonitost na sudu. U tom smislu poslao bih nedvosmislenu poruku da bez obzira na lokacijsku dozvolu, izlazak na ovaj referendum ima smisla i ono što vi odlučite na tom referendumu će biti odlučujuće, kazao je Čerimagić.
Pričajući o nedostatku podrške većine političara, Turković je istaknula da smatra kako je političare i gradsku vlast strah da građani ojačaju, da se izbore za svoje pravo na informiranje i odlučivanje.
- S obzirom na njihovu gromoglasnu šutnju osobito u svezi gnjusne kampanje koju provodi investitor, smatram da je vrlo zabrinjavajuće jer postavlja pod veliki upitnik demokraciju u kojoj živimo. Direktno nam se napadaju naša demokratska prava, građane se ne poziva na referendum, nego štoviše, između redaka ih se odvraća i pokazuje se jedno veliko licemjerstvo. Osobe koje ne poštuju nas građane, naš grad i demokraciju, njima nije mjesto u gradskoj vlasti, kazala je Ivana Nataša Turković. Napomenula je i da se sve više ljudi interesira za ovu tematiku, zbog čega su jučer podijeljene i novine spomenute Inicijative građana.
U razgovoru s panelistima otvorila su se brojna pitanja, počevši od onog je li građanima korisniji Lungomare kao turistička ili rekreativna zona i kako je od sportsko-rekreativne namjene Lungomarea došlo do izgradnje namijenjene u turističke svrhe. Bizjak je predstavila stručno mišljenje radne skupine Društva arhitekata Istre koje je procijenilo da je Urbanistički plan uređenja Lungomare loš plan koji bi trebalo mijenjati.
Dok je prikazivala gdje je planom predviđena izgradnja plažnih objekata u šumici i uređenje obale podno njih, iz publike se javila Vjekoslava Čalić koja je zatražila da joj predoče gdje to piše, na što su joj panelisti odgovorili da je ono definirano u članku 32, stavku 2, u kojem je, istaknuli su, sve temeljito pojašnjeno. U kasnijem razgovoru s publikom, poprilično je burno tekla rasprava između Čalić i jedne od članica inicijative. Čalić je, naime, kazala da je građanska inicijativa izrekla niz laži.
- Nitko Lungomare ne zatvara, ja imam petero djece kod kuće s kojima sam svakodnevno ondje. Svaki dan sam tamo na kavi, u šetnji, s romobilima, na biciklima i svaki dan koristim Lungomare od rođenja, kazala je Čalić i istaknula je da otkako je izrazila svoj stav o hotelu Valkane, dobiva velike prijetnje jer je tražila odgovore na neka pitanja.
Svoju podršku Inicijativi dao je i Ivan Vidović, županijski koordinator Mosta za Istru, a dodatna pitanja o referendumu uputio je veći broj građana.
Bizjak se osvrnula na zaključak u 60-im godinama prošlog stoljeća kada je donesen GUP Pule, da se gradski centar mora širiti.
- Lungomare je odabrano kao rekreativno sportska zona za nove stanovnike tih naselja i time je izdvojen od ostatka obale na kojem se planirala turistička industrija. Planeri su već onda bili svjesni turizma kao jednog od potencijalno vodećih gospodarskih grana i donijeli su pametnu odluku da jedan dio grada ostane netaknut turističkom industrijom, ostave ga slobodnom zonom za korištenje stanovnika Pule kao svoje sportsko rekreativno područje, kao šetnicu, kao kupalište na divljim plažama i čistom moru. Ovo je zadnji takav pojas u Puli, istaknula je Bizjak.