22. SRPNJA 1983.
GLAVNE TEME GLASA ISTRE SU BRODOGRADNJA, TURIZAM, FILM I NESTAŠICA VODE Uljanikovci na godišnji tek kad se obavi sav posao
Poslovodni organ SOUR-a Uljanik odlučio je da se godišnji odmor koristi onda kada tehnološki proces to dozvoli. To vrijedi za sve, počevši od pripreme do završnih radova i kooperanata, iako je bio predviđen kolektivni godišnji odmor od 18. srpnja. Uljanik je te godine planirao izgraditi i predati pet
brodova, postaviti šest kobilica, isporuči šest sporohodnih i 30-ak brzohodnih motora, više električnih uređaja izvan brodogradnje. Ah, tempi passati?
Godišnjeg odmora za Uljanikovce nije bilo u udarnom srpnju udarne 1983. godine. Ove vijesti nalazimo u izdanju Glasa Istre od petka 22. srpnja prije 35 godina. Naš dugogodišnji urednik i novinar Mate Ćurić, danas umirovljenik, napisao je da je rukovodstvo pulskog brodogradilišta odlučilo da će se na kolektivni godišnji tek kada to dozvoli proizvodnja.
"Najživlje je na otoku OOUR-a 'Gradnja trupa' gdje se nastoji nadoknaditi izgubljeno vrijeme u prvoj polovici godine zbog nestašice repromaterijala. Svi su navozi puni, sve četiri gradnje idu 'punom parom'. Poslovodni organ SOUR-a Uljanik odlučio je da se godišnji odmor koriste onda kada tehnološki proces to dozvoli. To vrijedi za sve, počevši od pripreme do završnih radova i kooperanata, iako je bio predviđen kolektivni godišnji odmor od 18. srpnja", piše Ćurić u Glasu Istre. U nastavku navodi i da je Uljanik za tu godinu planirao izgraditi i predati pet brodova, postaviti šest kobilica, isporučiti šest sporohodnih i 30-ak brzohodnih motora i više električnih uređaja izvan brodogradnje. Tempi passati?
Lakše do plina
Udarno je nastavio i dalje naš Mate, jer na istoj 4. stranici donosi tekst pod nazivom "Lakše do plina u bocama". Tog je petka prije 35 godina, naime, vrata svog novog prodajnog centra otvorila Plinara u pulskoj industrijskoj zoni, dva dana nakon što je obavljen tehnički prijem objekta izgrađenog u rekordnom vremenu - od početka svibnja iste godine.
"Novoizgrađeni objekt ima kapacitet od 1.000 boca dnevno. To je dvostruko više nego na starom prodajnom mjestu. Građani Pule izbjeći će dosadašnje gužve oko nabave plina, a sagrađeni prostor za parkiranje omogućit će bržu i efikasniju opskrbu tokom čitavog dana, od 7.30 do 19.30 sati.
- Očekujemo prodaju od oko 270 tona plina godišnje. Samo u ljetnim mjesecima ove godine
povećan je promet za 16 posto u odnosu na prošlu godinu. U špici turističke sezone i u zimskim mjesecima potražnja je velika, a stari prostor nije pružao mogućnosti normalne opskrbe, rekao je direktor Plinare Romano Harić", a zapisao Ćurić.
Bujština - 58 tisuća
U srpnju je na području pulske općine bio zauzet gotovo svaki raspoloživi turistički krevet, uključujući i nove krevete na Verudeli. Time je srpanj nadoknađivao manjak od sedam posto noćenja zabilježen u prvih šest mjeseci u odnosu na godinu prije.
"Radna organizacija Arenaturist, lani među uspješnijim na Jadranu, također bilježi odličan poslovni rezultat - ugošćuje više od 31.000 domaćih i stranih gostiju. Od predstojeće subote Arenaturist očekuje maksimalnu posjetu i u kampovima Premanture, odnosno obaranje prošlogodišnjeg maksimuma turista u jednom danu". Puna je bila i Kanegra gdje je Istraturist upravo otvorio novih 69 bungalova s 300 kreveta. Na području općine Buje u tom je trenu ljetovalo 58 tisuća gostiju.
A gosti vole slatko i šećer je tih dana išao doslovno kao - šećer. Zanimljiva anketa iz Rovinja o ljetnoj potrošnji otkriva nam za čime su žudjeli domaći, a za čime strani turisti i koje su to čudne kupovne navike, s obzirom na ljeto.
"Malo čudno, ali prodajem i zimsku opremu, od specijalnih pancerica do skija i odjeće za skijanje.
Rasprodat ću svu zalihu ako tako nastave. Samo da je robe, sve bi se prodalo", ispričala je trgovkinja iz
Jadrankomerca. Naravno da su rekviziti za plažu bili najtraženiji, a strani su se kupci namjerili i na skuplje "morske" stvari, kao što su gumenjaci i vanbrodski Tomosovi motori. Uz to, pomamili su se i za proizvodima marke Adidas jer, kako su trgovci zaključili, "očito su ti artikli kod nas jeftiniji". Domaći gosti mahom su kupovali šećer, kavu i ulje, kojih je očito manjkalo u njihovim krajevima.
Nestašica šećera
"U tri sam dana prodala 400 kilograma šećera. Domaći gosti su glavni kupci živežnih namirnica. Neki se i čude kad mogu kupovati neograničene količine", ispričala je druga prodavačica iz tvrtke Jadrankomerc.
"Kupci su najviše gosti iz unutrašnjosti, najviše iz Beograda. Otvoreno govore da sve što kupe šalju kućama", rekla je prodavačica Puljankine trgovine u Rovinju.
Pula je tih dana bila u znaku filma. Dva dana prije otvoren je 30. Festival jugoslavenskog igranog
filma, pa se Pula ispunila kao košnica. "Rijeke ljudi slijevale su se prema Areni već od 20 sati, a u krugu promjera većem od dva kilometra od tog hrama našeg filma, bilo je nemoguće naći mjesto za parkiranje", napisali su naši reporteri i naveli da se mnoštvo, koje je uslijed gužve ostalo izvan Arene, razišlo tek nakon svečanog vatrometa. Vatromet je zaista bio gala, napisao je i u kozeriji "Pula iskrivila rat" uvijek zabavni autor pod pseudonimom Trn (Nikola Trgovčić, a stariji čitatelji i Puljani pamte o kome je riječ).
"Kada vidite nekoga na pulskim ulicama kako hoda uzdignuta nosa, bulji u nebo, nikoga ne primjećuje i ne pozdravlja, onda je to svakako netko od rukovodilaca festivala, koji gleda u nebo, neće li pljusnuti kiša". No broj takvih se naglo povećao, primjećuje Trn, pa ispada da je radna organizacija FJIF-a naglo zaposlila desetak tisuća novih osoba.
Restrikcija vode
"Jer, svi koje sam jutros na ulici mimoišao imali su visoko podignut nos, kao da se ljute nešto na mene. Tek kasnije sam prokužio stvar. Ljudi su naprosto bili sinoć u Areni, ili oko nje, i gledali
onaj veliki vatromet, pa im se vratovi ukočili od silnog buljenja u nebo". Trn hvali vatromet, dakle vatru, ali uslijed suše, žege i restrikcije vode, žali za vodom, pa bi, smatra, umjesto vatrometa nakon kojeg dolazi "vatropad", za koji se govorilo da šteti drevnom kamenu Arene, festivalu bolje pristajao jedan - vodopad!
"I zato molim festivalske goste da u Areni ne zamjere ako osjete da nekome od njih smrde noge. Kako i ne bi smrdjele kad nema vode i čovjek ih ne može oprati. Doduše, mogao bi ih oprati eventualno u moru, ali ne tu na pulskoj rivi, jer bi mu tada smrdjele više nego prije pranja", zaključuje Trn.
(PIŠE Zvjezdan STRAHINJA)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
