Uloga europskih gradova s fortifikacijama u postizanju ciljeva Europskog zelenog plana i potencijali fortifikacijske baštine u održivom, uključivom i odgovornom urbanom razvoju bile su glavne teme međunarodne konferencije, koja je u njemačkoj tvrđavi Könisgstein okupila predstavnike 200 europskih gradova s fortifikacijama, udruženih u međunarodne mreže EFFORTS i Forte Cultura. Kao i ostale europske fortifikacije, tvrđava Könisgstein, "saksonska Bastilja", smještena na strateškoj poziciji na rijeci Elbi nedaleko Dresdena, robusna je i arhitektonski jedinstvena građevina, a zahvaljujući izoliranom položaju u prekrasnoj prirodi uz rijeku idealno je odredište za (post)pandemijski turizam.

Dio je klastera europskih fortifikacija koje se prostiru od ušća Elbe u Češkoj do Sjevernog mora, uključujući i fortifikacije u Pragu, Terezinu, Pirni, Dresdenu, Torgau, Wittenbergu, Magdeburgu i Dömitzu. Bogata multikulturna povijest i očuvani fortifikacijski krajolici, poput ovog, koji čini dio europske rute fortifikacija Forte Cultura, pružaju bezbrojne mogućnosti za inovativnu interpretaciju zajedničke europske baštine i transformaciju bivših vojnih kompleksa u atraktivne prostore za civilne inicijative, kulturnu i znanstvenu suradnju, održivi turizam i interkulturni dijalog, ukazuje Dirk Röder, dopredsjednik međunarodne mreže Forte Cultura.

Prestižna nagrada

Upravo su prijetnje klimatskih promjena i potreba da se starogradska jezgra specijalnim barijerama zaštiti od poplava natjerale gradsku upravu nizozemskog grada 's-Hertogenbosch da kroz čak 17 različitih europskih programa i projekata pokrene proces revitalizacije gradskih zidina, uredi javne prostore uz impozantne fortifikacije, uključi lokalnu zajednicu u promišljanje održivog urbanog razvoja i zasluži prestižnu nagradu međunarodne baštinske organizacije Europa Nostra.

- Lučki gradovi posebno su osjetljivi na efekte klimatskih promjena. Kroz participativne procese upravljanja baštinom, inovativne modele digitalne interpretacije i uređenje polivalentnih multimedijalnih posjetiteljskih centara obnovili smo gradske zidine, uključili lokalno stanovništvo, stručnjake i volontere u brigu o baštini i edukacijske programe, a posjetiteljima ponudili jedinstveno iskustvo kroz kombinaciju arheološkog parka, informativnog centra za lokalne fortifikacije i popularnog okupljališta s restoranom, ističe Huibert Crijns, stručnjak za europske projekte u Odjelu za kuturnu baštinu Grada 's-Hertogenboscha i član znanstvenog odbora kulturne rute Forte Cultura.

Pošto svjedoči o burnoj povijesti Europe, fortifikacijska baština izvrstan je medij za promociju temeljnih vrijednosti Vijeća Europe: demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, predstavljajući prostor susreta i interkulturnog dijaloga, mira i tolerancije. Podizanje svijesti, jačanje kapaciteta, interdisciplinarna istraživanja i stručno osposobljavanje ključnih dionika temelj su participativnog upravljanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj suradnji, ali i pretpostavka transnacionalne suradnje u valorizaciji zajedničke europske baštine, ističe se i u Europskoj kulturnoj strategiji za 21. stoljeće.

Na tom tragu, stručnjaci iz Verone i Trenta, arhitekt Fiorenzo Meneghelli iz Istituto Italiano dei Castelli i Giuseppe Ferrandi iz Povijesnog muzeja Trentina sa suradnicima uspješno su valorizirali lokalni fortifikacijski sustav austrougarskih fortifikacija, vrlo sličan pulskom, za što su 2018. nagrađeni Oznakom europske baštine (European Heritage Label), koja se dodjeljuje lokalitetima koji su obilježili europsku povijest. Arhitekt Meneghelli recentni je dobitnik i nagrade za obnovu utvrde Monte Tesoro i ujedno autor Kataloga austrougarskih fortifikacija, koji uključuje detaljne podatke o cijelom srednjeeuropskom sustavu austrougarskih fortifikacija, kojega su činili fortificirani sustavi gradova Verone u Italiji, Linza i Beča u Austriji, Olomouca, Krakowa i Przemysla u Poljskoj, Komarnog na granici Mađarske i Slovačke te pomorska tvrđava Pula. Terenskim obilaskom talijanski su stručnjaci identificirali čak 32 obrambena sustava u 10 europskih zemalja i 22 u Italiji s ukupno 516 utvrda. U Katalogu austrougarskih fortifikacija obradili su i dokumentirali svaku utvrdu pojedinačno, utvrdili stupanj očuvanosti, aktualnu i moguće namjene te potrebne mjere zaštite.

- Ponosni smo što smo Fort Cadine, jedan od najvažnijih austrougarskih obrambenih sustava za obranu Trenta između 1860. i 1915., nekadašnje poprište ratnih sukoba, uspješno transformirali u prostor kulturnih susreta, u kojem slavimo kulturnu raznolikost. Trentino je poput muzeja na otvorenom, koji priča priču o zajedničkoj europskoj povijesti. Fort Cadine je mjesto susreta, otvoreno za mlade Europljane, koje uči zajedničkim europskim vrijednostima, kao dio kulturno-turističkog sustava koji povezuje susjedne europske zemlje sa sličnim povijesnim naslijeđem. Želja nam je da europski fortifikacijski sustavi, koji su u prošlosti kao barijere odvajali zaraćena područja i narode, postanu novi kulturni koridori, nudeći mogućnosti za razmjenu i suradnju te promicanje uravnoteženog kulturnog i društvenog razvoja lokalnih zajednica, ističe arhitekt Meneghelli.

Mreža od 18 utvrda u Trentinu svake godine organizira manifestaciju Sentinelle di Pietra s bogatim glazbenim i literarnim programom, a lokalni fortifikacijski sustav udomio je i difuznu umjetničku izložbu pod nazivom Arteforte, u kojoj umjetnici stvaraju umjetnička djela.

 UNESCO-ova lista

Transnacionalnu i prekograničnu dimenziju fortifikacijske baštine valoriziraju brojni europski programi, poput kulturnih ruta Vijeća Europe i Europskih prijestolnica kulture, a u zadnje vrijeme vrlo su uspješne i transnacionalne nominacije i upisi europskih povijesnih fortifikacijskih sustava na UNESCO-vu listu. Primjer je sustav venecijanskih fortifikacija na Jadranu, u sklopu kojeg su 2017. na UNESCO-vu listu upisane i fortifikacije u Šibeniku i Zadru. Dio iste nominacije i prekograničnog sustava je i Kotor, čiji zaljev uz venecijanske čuva i izuzetno vrijedne austrougarske fortifikacije.

- Izvanredna univerzalna vrijednost kulturno-povijesne regije Kotora zaštićena je prvi put upisom na UNESCO-vu listu 1979. godine (po kriterijima I, II, III, IV), a 2017. uključen je i u transnacionalnu nominaciju venecijanskih fortifikacija, zajedno s utvrđenim gradovima Palmanova, Peschiera del Garda i Bergamo u Italiji, utvrdom Sv. Nikole u Šibeniku i obrambenim sustavom Zadra. Od 2003. uočljivi su utjecaji masovnog turizma, a sustav upravljanja još uvijek nije na razini koja je potrebna za ovako složen fortifikacijski sustav. Ključni izazovi su odnos turizma i zaštite svjetske baštine, s posebnim naglaskom na utjecaje masovnog turizma poput krstarenja, pravilna valorizacija usmjerena na potrebe lokalnih zajednica, koordinacija pojedinih sustava, utjecaj pandemije, a i UNESCO-va metodologija je sve složenija, jer zahtijeva složen sustav planova upravljanja, ističe Milica Nikolić, generalna tajnica nacionalnog povjerenstva za UNESCO Crne Gore.

Kotor, njegove utvrde i zaljev, bili su ključno strateško područje za moćna susjedna carstva, posebno za Mletačku Republiku, kao vrlo važan kontrolni punkt na trgovačkim putovima Sredozemnog bazena. Nakon pada Mletačke Republike, a posebno nakon raspada Austrijske monarhije 1918. godine, fortifikacije su izgubile svoju stratešku važnost, napuštene su, izložene propadanju i devastaciji. Nakon nedavnog uvrštenja venecijanskih utvrda na Listu svjetske baštine u okviru međunarodne prekogranične nominacije, isto treba učiniti i s austrougarskim fortifikacijskim sustavom, smatra Ilija Lalošević, arhitekt sa Univerziteta Crne Gore.

Povezane vijesti

• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu
• Vjerojatno nikad niste bili na ovom otoku, iako se nalazi usred Pulskog zaljeva. Nekadašnji jaki štit Pule stenje pod džunglom i zaboravom