U tijeku gradnje, koja se iz puno razloga produžila vremenski, bili smo prinuđeni napraviti velike promjene u projektu, odnosno izvedbi. Najveći dio promjena smo napravili zbog izmjena zakonskih normi. Došlo je i do velikih tehnoloških iskoraka te nismo željeli raditi bolnicu koja je već zastarjela. Najnovija tehnološka rješenja smo uvijek ugrađivali u projekt uz suglasnost Ministarstva, naglašava Valerio Drandić, predsjednik Upravnog vijeća pulske bolnice

Nastavak gradnje nove pulske bolnice nije pod upitnikom, čak i ako Ministarstvo zdravstva ne odobri dodatnih 150 milijuna kuna potrebnih za dovršetak projekta, tvrdi predsjednik Upravnog vijeća pulske bolnice Valerio Drandić. Objekt će se u tom slučaju građevinski završiti, ali s obzirom na to da bi za svu potrebnu novu opremu nedostajalo financijskih sredstava, u novu bi se bolnicu moralo preseliti dio stare opreme. Nemali iznos je, dakle, potreban da se Istrani ubuduće ne bi, pojednostavljeno rečeno, liječili u novoj zgradi sa starom aparaturom.

- To nije najzgodnije, niti je to bio cilj. Odgovor očekujemo čim prije. Vjerujem da će Ministarstvo prihvatiti dodatno financiranje. Tih 150 milijuna ne tražimo iz proračuna, nego ih tražimo kreditno, kaže Drandić.

Sporazum iz 2011.

S informacijom o novoj procijeni investicije, odnosno o potrebi za dodatnih 150 milijuna kuna, Ministarstvo zdravstva je, podsjetimo, upoznato je još prije osam mjeseci, no do danas šuti kao zaliveno. Ipak, nameće se pitanje kako je najednom došlo do pomanjkanja novca za izgradnju najvećeg projekta za Istarsku županiju. Radi li se o lošoj početnoj procjeni investicije i površnom planiranju ili je pak gradnja pulske bolnice, osim što nikako da se privede kraju, vreća bez dna?

Valja napomenuti da je sporazumom potpisanim još 2011. godine između Vlade, Opće bolnice Pula i Istarske županije, iznos potreban za izgradnju i opremanje bolnice iznosio je 800 milijuna kuna. Od toga je 600 bilo predviđeno za gradnju i adaptaciju, a 200 za opremu. No, taj je sporazum potpisan puno prije natječaja za gradnju koji je igrom slučaja, objašnjava Drandić, objavljen u najpovoljnije vrijeme za investitore i najnepovoljnije vrijeme za izvođače radova. Tada je zagrebačka tvrtka Zagrebgradnja d.o.o. kao najpovoljniji ponuditelj pobijedila na natječaju, s izrazito niskom cijenom od samo 351,9 milijuna kuna s PDV-om. U tom je trenutku utvrđeno da će i gradnja i opremanje iznositi "samo" 600 milijuna, odnosno 200 milijuna manje od prvotnih predviđanja. Drandić tvrdi da je taj iznos u tom trenutku bio vrlo objektivan. Shodno tome, za gradnju bolnice podignuta su dva kredita, jedan u Erste banci te drugi u HBOR-u, oba u iznosu od 300 milijuna kuna.

- U tijeku gradnje, koja se iz puno razloga produžila vremenski, bili smo prinuđeni napraviti velike promjene u projektu, odnosno izvedbi. Najveći dio promjena smo napravili zbog izmjena zakonskih normi. Dakle, promijenili su se propisi o statici i fizici zgrade, propisi o vatrodojavi i niz drugih zbog kojih smo mi morali preprojektirati plan. U međuvremenu je došlo do velikih tehnoloških iskoraka i nismo željeli raditi bolnicu koja je već zastarjela. Najnovija tehnološka rješenja smo uvijek ugrađivali u projekt uz suglasnost Ministarstva, objašnjava Drandić.

Povezane vijesti

• Županije žele da im se bolnice vrate bez novih dugova
• Pulska bolnica: Do 30. travnja zabrana vožnje do zgrade ginekologije
• Bjelovar: Počeo Tjedan oftalmologije, župan najavio ulaganja za opremu nove bolnice