(Snimila Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Knjižnica se planira proširiti na susjedni prostor od 60-ak kvadrata, također u vlasništvu Grada, odmah preko puta kazališta, u kojem se nekad nalazio kafić, pa će na koncu raspolagati s gotovo 200 kvadrata * U Pionirskom domu, u prostoru nekadašnje knjižnice, organizirat će se predavanja i radionice
Nakon adaptacije Dječjeg kreativnog centra, bivšeg Pionirskog doma, Dječja knjižnica koja se ondje nalazila desetljećima i koju pamte mnoge generacije Puležana preseljena je na novu lokaciju, u Smareglinu ulicu 2, gdje djeluje otkako je prije godinu dana počela sanacija derutne zgrade centra.
Riječ je o gradskom prostoru od oko 130 četvornih metara u kojem su se smjenjivale razne prodavaonice, a posljednji se tu nalazio outlet sa sportskom odjećom i obućom. Neslužbeno doznajemo da se knjižnica planira proširiti na susjedni prostor od 60-ak kvadrata, također u vlasništvu Grada, odmah preko puta kazališta, u kojem se nekad nalazio kafić. To nam potvrđuju iz Gradske palače, ali i Nela Načinović, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice. Ona veli da je oba prostora potrebno adaptirati, preurediti i prilagoditi potrebama djece i mladih, a u skladu sa Standardima za narodne knjižnice u RH.
Promoviranje važnosti čitanja
- Osim funkcionalnosti i udobnosti, novi prostori trebali bi biti atraktivni, sigurni, prilagođeni osobama s invaliditetom, opremljeni suvremenom opremom i interaktivnim sadržajima, objašnjava Načinović.
S obzirom da se Dječja knjižnica ne vraća u Pionirski dom, gdje je zauzimala atraktivan, središnji prostor na katu, zanimalo nas je čemu će sad biti namijenjeni ti ispražnjeni kvadrati.
Iz Gradske palače kažu da će i ubuduće biti u funkciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
- Riječ je o primjerenom prostoru, izgledom i veličinom, u kojemu će se moći organizirati različita događanja, poput interaktivnih predavanja i radionica, te će funkcionirati kao svojevrstan multimedijalni prostor s ciljem daljnjeg promoviranja važnosti čitanja, kao i poticanja ljubavi prema knjizi i pisanoj riječi kod naših najmlađih sugrađana, ali i korisnika iz cijele Istre koji prate ponuđene sadržaje, odgovaraju iz Grada.
U novom prostoru vidljiviji
Objašnjavaju da se, nakon preseljenja knjižnice u Smareglinu, vrlo brzo pokazalo da je lokacija u samom središtu grada atraktivna, te da su najmlađi korisnici izuzetno zadovoljni što im je dječja literatura nadohvat ruke, ali i njihovi roditelji koji s dolaskom u grad mogu obaviti sve na jednom mjestu. "Grad uvijek osluškuje razmišljanja i potrebe svojih sugrađana i nastoji ih uvažiti, kada i koliko je to moguće pa će Dječja knjižnica ostati u Smareglinoj ulici", navode iz Grada.
Fond ove knjižnice je vrlo bogat i ima čak 25.454 naslova, a najmlađe čitače nastoje pridobiti i redovitom nabavkom naslova recentne izdavačke produkcije.
Knjižničarka Vlasta Šajina Sošić kaže nam da se broj posjetitelja, otkako su se 7. rujna prošle godine, uoči Međunarodnog dana pismenosti, preselili u Smareglinu ulicu, uvelike povećao.
- Govorim za razdoblje prije korone, sad je ipak posjetitelja manje. Dakle, u Pionirskom domu imali smo 300 do 500 korisnika mjesečno, a u ovom prostoru puno više, od 1000 do 1.200. Ipak smo vidljiviji, na prolazu, pa uđu i građani koji tuda slučajno prođu, vide knjižnicu pa posude knjigu. S druge strane, ovdje imamo manje prostora za radionice nego u Pionirskom domu, pa su i grupe djece koje dolaze manje, kaže Šajina Sošić.
Ljeti Pionirski dom zamre
U Pionirskom domu su radionice bile gušće i obimnije, ali je dnevnih korisnika koji su posuđivali ili čitali knjige u knjižnici bilo manje. Kaže da bi u ljetnim mjesecima, kad ne rade ni teatar Naranča ni Studio Zaro, Pionirski dom zamro, pa je i posjeta knjižnici bilo manje. U posljednje vrijeme dom bi živnuo jer su u knjižnicu često dolazila djeca iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske koja su u Puli bila na ljetovanju kod rodbine.
Obnovljeni Pionirski dom planira se otvoriti idućeg ponedjeljka. Uređenje je dovršeno još 25. rujna, a ovih dana u zgradu se useljavaju korisnici. U njegovu obnovu uloženo je deset milijuna kuna, od čega je najveći iznos, 7,3 milijuna, osigurao Grad Pula, a ostatak od 2,7 milijuna su bespovratna sredstva dobavljena iz europskih fondova, odnosno programa energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, te javnog poziva za sufinanciranje provedbe europskih projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu.