Žohari se pojavili u neboderima kod Kauflanda, zgradama u Marulićevoj, Voltićevoj, Banovčevoj. Uglavnom je riječ o tzv. staroj novogradnji, zgradama podizanim od 70-ih godina prošlog stoljeća. Ima ih i na Verudi Porat i Gregovici
U Županijskom zavodu za javno zdravstvo gotovo svakodnevno obave dvije do tri dezinsekcije žohara u stambenim zgradama. Pogotovo je to izraženo u toplom dijelu godine, zimi rjeđe. No, to ne znači da su se žohari razmnožili do alarmantnih razmjera kao što prenose neki mediji, kaže dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Županijskog zavoda za javno zdravstvo.
Ukoliko se bakule primijete u stambenim zgradama, potrebno je dostaviti prijavu putem predstavnika stanara upravitelju zgrade koji će onda angažirati bilo Županijski zavod za javno zdravstvo, bilo privatnu tvrtku koja ima odobrenje Ministarstva zdravstva za dezinsekciju, te dezinfekciju i deratizaciju. U upraviteljskoj tvrtki Eurostyle kažu da prijava žohara ima iz određenih gradskih kvartova, i to najčešće na proljeće ili jesen.
- Prije su to bili neboderi kod Kauflanda, zgrade u Marulićevoj, pa Voltićeva, Banovčeva. Uglavnom je riječ o tzv. staroj novogradnji, zgradama podizanim od 70-ih godina prošlog stoljeća. Dezinsekcija se obavlja dvaput godišnje, objašnjava Suzana Stanković, voditeljica općeg sektora u Eurostyleu. Tvrtka surađuje upravo sa Zavodom koji odmah reagira. Iako se dezinsekcija kontinuirano provodi, Sanković navodi da nije riječ o velikom broju intervencija, obavi ih se desetak u proljetnom, te još toliko u jesenskom periodu.
- Ovog ljeta smo poslali dva zahtjeva za Voltićevu i Kašićevu ulicu i to se rješava. Dezinsekcija se obavlja redovito, svake godine, kaže.
Aleksandar Matić, direktor gradske tvrtke Castrum Pula 97, koja upravlja s čak 650 zgrada u Puli i okolici, kaže da nisu zaprimili veći broj zahtjeva za dezinsekciju zbog pojave bakula. Ukoliko prijava i stigne, sve se obavlja u suradnji sa Zavodom.
Žohari su, objašnjava Landeka, sinantropni štetnici koji žive uz čovjeka, uz čovjeka im je dobro, čovjek im je napravio stanište, ekološke niše u kojima imaju hranu i toplinu.
- U porodici žohara je čak 3.500 vrsta, a samo se četiri vrste u Hrvatskoj smatraju štetnim jer žive uz čovjeka. Od te četiri vrste samo su dvije široko rasprostranjene: crni, kanalizacijski ili orijentalni (Blatta orientalis) i smeđi (Blattella germanica) žohar ili, narodski rečeno, bubašvaba. Druge dvije vrste obitavaju samo u nekim dijelovima Hrvatske. No, cijela je porodica stigmatizirana upravo zbog tih nekoliko vrsta koje žive uz čovjeka. Ostale vrste žive u divljini i korisne su jer sudjeluju u razgradnji biljnog materijala, nastanku humusa, objašnjava Landeka.
Spomenute dvije vrste imaju drugačiju ekologiju: smeđi žohari obožavaju topla i vlažna mjesta, na primjer oko sudopera ili štednjaka, u čiji se lim zavlače. Vole i elektricitet, pa se znaju pronaći u neonskim lampama i utičnicama, o čemu se prilikom suzbijanja mora voditi računa. S druge strane, debeli orijentalni crni žohar voli prizemne dijelove zgrade, povezane s kanalizacijskom mrežom, odakle prodire u nadzemne objekte.
- Potrebno je provjeriti sifone i oštećenja na kanalizaciji i ako se primijeti da ih ima jako puno u kanalizaciji, da izlaze navečer i penju se po fasadi, ako ih se zamjećuje na ulici, onda se provodi dezinsekcija kanalizacijske mreže, što već nekoliko godina i radimo u suradnji s tvrtkom Pragrande, objašnjava Landeka.