ČASNIK HV-A I ZNANSTVENIK

BRIGADIR DARIO MATIKA, V.D. DEKAN PULSKE POLITEHNIKE: Povjerenje u Politehniku možemo vratiti SAMO KVALITETOM

Dario Matika (M. MIJOŠEK)

Dario Matika (M. MIJOŠEK)


Gdje god sam predavao imao sam satisfakciju da su se moji studenti vrlo brzo zapošljavali. To je važno, to je prioritet. Politehnika se mora dokazivati i studentima, i našim kolegama i poslodavcima. Moramo biti aktivni i prisutni. Treba imati hrabrosti i povlačiti poteze. Ja tu hrabrost imam, kaže Matika

Novi vršitelj dužnosti dekana pulske Politehnike Dario Matika čovjek je impresivne znanstvene, ali i vojne karijere u kojoj je dogurao do čina brigadira. Zanimljivo da je tijekom rata bio u Upravi za proizvodnju oružja, dok je u poratnom razdoblju, obzirom na funkcije koje je obnašao u HV-u, postao najviše rangirani obavještajac iz Istre. U okviru Sajma knjiga u Puli, Dario Matika, zajedno s koatuorima Darkom i Vedranom Dukovskim, održao je promociju knjige "Istra u Domovinskom ratu 1991-1995". O tim danima i godinama, u kojima je aktivno i na visokim razinama sudjelovao u oslobađanju Hrvatske, ima svoje mišljenje i brojne informacije koje su obrađene i objavljene u netom objavljenoj knjizi od gotovo 800 stranica.

"Mora se znati da Istra nikad nije trpjela tuđince, nije ih podnosila, nego je uvijek htjela sjajiti onim sjajem koji je sama izabrala. Istra će uvijek braniti svoj zavičaj i domovinu i to je već toliko puta dokazala. To je i jedna od poanti naše knjige. No Istra gleda i u budućnost, korak dalje. Za nas Domovinski rat nije bio samo pobjeda, nego i promjena, povratak korijenima zapadne civilizacije kojoj pripadamo. Tijekom '91. Istra je pametnom politikom uspjela sačuvati mir, a građanima stabilnost. Svaki rat vraća natrag i treba ga pokušati izbjeći. Nekad je, međutim, neizbježan. Ipak, jednom kad se mir osigura, onako kako se to kod nas uspjelo, onda možemo biti sretni. Ponosan sam što ova knjiga obrađuje doprinos Istre, i civilni i vojni, u oslobađanju Hrvatske. Puno je tu ljudi koji su anonimni, ali su napravili velike stvari. U ratu nisu važni samo vojnici, nego i oni koji su u logistici, koji su ostali raditi u industriji, kao i oni koji su se bavili prognanicima. Upravo ta kvalitetna poveznica vojnog i civilnog segmenta u Istri omogućila je da naša regija u Domovinskom ratu jako puno pomogne", kaže Matika i podsjeća, što mnogi namjerno zaboravljaju, da je odaziv na mobilizaciju u Istri bio veći nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.

Bez potcjenjivanja

"Za Oluju i generalno za mobilizaciju, odaziv građana Istre bio je preko 85 posto. Treba istaknuti kako su istarske postrojbe u okviru HV-a bile multinacionalne. Istrijani su se borili po cijeloj Hrvatskoj i istarske postrojbe su aktivno sudjelovale u Domovinskom ratu. Konačno, i akcija Oluja je krenula iz Pule, iz naše zrakoplovne baze su krenuli prvi avioni", kaže Matika te dodaje da su Istrijani u profesionalnim vojnim krugovima, unatoč predrasudama da su zbog izrazito regionalne politike doživljavani kao manje vrijedni, sasvim suprotno - uživali veliko poštovanje.

"U svojoj vojnoj karijeri nikad nisam doživio potcjenjivački odnos prema sebi zato što sam Istrijan. Bio sam na visokim i osjetljivim dužnostima u oružanim snagama, no moje porijeklo nikome nikada nije bilo sporno. Kao Istrijan radio sam u Upravi za proizvodnju Ministarstva obrane, dakle u vojnoj industriji. Potom sam bio angažiran u akciji Maslenica, nakon čega sam bio načelnik Uprave za obavještajno-analitičke prosudbe. Bio sam i načelnik obavještajne službe i onda punih devet godina ravnatelj Vojnog instituta. Na kraju vojne karijere na Hrvatskom vojnom učilištu bio sam profesor, radio sam s kadetima kojima sam prenosio svoja znanja. Moja vojna karijera je završila i sada se, povratkom u Istru, želim posvetiti Politehnici. Redovni sam profesor u trajnom zvanju na području automatizacije i robotike. Vjerujem da u obrazovnom sustavu i u području znanosti mogu puno doprinijeti mojoj Istri. Trenutno sam vršitelj dužnosti dekana Politehnike, a uskoro se raspisuje natječaj za to mjesto i mislim se, naravno, kandidirati. Postoji veliki prostor u znanstveno-istraživačkom djelovanju, stručnom radu i pogotovo obrazovanju koje je u funkciji gospodarstva i tržišta rada. Radi se o strukovnom obrazovanju gdje ima prostora za napredak, kao i u javno-privatnom partnerstvu te zajedničkim projektima kroz europske fondove. Moramo ići hrabro u nove perspektive, a sve projekte dovesti do razine samoodrživosti", kaže Matika. (Robert FRANK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter