Područje oko Arene trebalo bi se formirati kao pješačka zona - jednoglasno je mišljenje sugovornika s kojima smo razgovarali o tome kako oni zamišljaju prostor koji okružuje Arenu do 2030. godine. Uređenje prostora Ozad Arene, našeg glavnog spomenika kulture i turističkog aduta, odnosno viziju popločane pješačke zone s novim urbanim sadržajima, info-punktovima, terasama, hortikulturnim uređenjem predstavio je 2018. godine Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu Grada Pule. Ideju stvaranja pješačke zone, no one podno Arene, u zanimljivom je prijedlogu razradio i Puležan Livio Nefat, uz grafičko rješenje arhitekta Benjamina Kostešića.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre koji upravlja Amfiteatrom, smatra da u zoni oko ovog spomenika, koju vidi kao pješačku, automobili i autobusi ne bi trebali imati pristup. Mišljenja je da bi se ondje eventualno mogla vršiti dostava, bez parkiranja vozila, iako bi tu ideju, kaže, trebao razraditi prometni stručnjak.

Jedinstvena u svijetu

- Sigurno je moguće osmisliti Arenu kao pješačku zonu, što su u principu mnogi gradovi koji imaju amfiteatar i napravili - poput primjerice Verone. Vidim to kao jednu gravitacijsku zonu koja u principu privlači i turiste posjetitelje, ali i same građane Pule. To je preduvjet da se onda napravi još nekoliko stvari koje bi bolje istaknule Arenu. Prije par godina napravljeno je uređenje na istočnom dijelu okoliša Arene, a trebalo bi urediti područja iznad nje i sjevernog dijela gdje se nalazi stepenište i park, te područje ispred spomenika.

Trenutno radimo na izradi plana upravljanja Arenom i njenog okoliša, kao i konzervatorsku podlogu koja bi bila preduvjet da se napravi sveobuhvatni plan uređenja cijelog okoliša, a ne samo ono parcijalno. Pješačka zona trebala bi biti i ozad Arene, sa svim popratnim sadržajima, odnosno ugostiteljskim objektima, kaže ravnatelj.

Pulski novinar Elvis Morina, glavni urednik Radio Maestrala i vlasnik caffe bara La Resistence koji se nalazi pokraj Arene, također smatra da bi područje oko rimskog spomenika trebalo biti samo za pješake, kao i da bi do 2030. godine ono trebalo postati novi centar grada.

- Pula bi mogla imati dva centra grada, a možda i tri. Uz Giardine, Forum, to bi trebala biti i Arena, jer ona je jedinstvena u svijetu. Šteta je što smo mi propustili priliku da izgradimo sadržaj uz Arenu. Taj dio je kompletno izoliran i nesređen. Arheološki muzej i Grad Pula su propustili priliku urediti nogostup i stepenice uz Arenu gdje je netko i stradao ovo ljeto. Uvijek sam govorio da je Grad hrabar i nadam se da imaju dobro osiguravajuće društvo, rekao je Morina, dodavši da toj zoni nedostaje još kvalitetnog sadržaja.

- Vrijeme je da se da značaj Areni. Mi nemamo ni originalnih suvenira, a nitko ne radi na tome. Morat ćemo se uskladiti s potrebama turista. Zanimljivo je da mi imamo objekt koji je svevremenski, koji je jedan od rijetkih u svijetu i koji ne valoriziramo dovoljno koliko bi trebalo. Ali, siguran sam da će se razvijati jer će se to, na kraju krajeva, dogoditi samo od sebe.

Ako Arena ima 600 tisuća posjetitelja godišnje, onda znači da postoji potreba i da su ljudi svjesni te atraktivnosti. Imamo sreću i nesreću u ovom gradu što se na svakom koraku nalazi neka atrakcija: Arena, Kaštel, Zlatna vrata, Dvojna vrata, austrougarske tvrđave. Da u nekom drugom gradu postoji samo jedna od tih stvari cijeli bi turizam bazirali na toj jednoj atrakciji, kaže Morina.

Montažna parkirališta

Smatra i da parking uz Arenu nije prioritet, već da će se, kako je i zamišljeno, na Karolini graditi montažna parkirališta. U narednih osam godina trebalo bi sanirati i derutne fasade, osobito ako se ondje uskoro bude izgradio muzej, a dijelovi tog područja trebali bi se prestati koristiti kao "neformalni WC".

Klaudio Paljar, predsjednik Mjesnog odbora Arena koji proteklih 17 godina obnaša tu funkciju, smatra da je najvažnije dotad urediti Cavu Malusu u nastavku Emove ulice koja je, napominje, najveća rak rana cijelog Mjesnog odbora.

- Putem komunalnih akcija dali smo zahtjev da se izradi projekt uređenja tog prostora koji je sad toliko devastiran i uništen. Ondje se nalazi još jedna baraka u kojoj je romska obitelj, što je gradonačelnik bio obećao da će do Prvog maja riješiti. Po sadašnjem GUP-u, ondje je predviđena mješovita namjena od stambeno miješanih, poslovnih objekata, filmskog studija, što bi bio zanimljiv i atraktivan sadržaj u blizini Arene. Nažalost, cijeli taj dio je zapostavljen.

Zadnjih 60 godina, nakon što je Industrogradnja podigla barake, nitko ništa nije radio na toj infrastrukturi. Parkiralište je na neki način gašenje vatre da bi se uredio prostor, a da opet ne bude uzurpiran. Činjenica je da u okolici Arene nedostaje parking, do sada se novim postupcima dosta toga riješilo, iako su cijene malo prevelike, kao i vrijeme trajanja plaćanja parkinga. No, to su odluke koje podliježu promjenama pa nije to toliko kardinalno.

Predložili smo Gradu putem malih komunalnih akcija da financiraju izradu projekta i da se vidi što bi se ondje moglo napraviti, da se glasno i jasno kaže što bi se željelo, i uz mišljenje i prijedloge udruženja arhitekata, da se krene s realizacijom. Cijelo područje trebalo bi dovesti u kvalitetniju namjenu nego što je to sada, smatra Paljar.

Obnoviti stube

Razvoj vidi i u Kolodvorskoj ulici, gdje se nalazi neobarokni hotel Riviera, a koji je prije dvije godine otkupio Arena Hospitality Group. Nada se, kaže, da će to saživjeti u jedan impozantan projekt. Zamišlja da bi do 2030. godine ulice i prostori koje okružuju Arenu trebali biti sređeni, kao i da će dotad u Gladijatorskoj ulici biti izgrađena garažna kuća. Na cijelom području bi se, kaže, trebala pojačati rasvjeta, a osobito u parku Ozad Arene.

Komšo pak smatra da je potrebno obnoviti stepenice smještene na sjevernom dijelu Arene, koje datiraju iz austrougarskog perioda i u izuzetno su lošem stanju.
- Bi li ih trebalo preklesati, odnosno ponovno obraditi ili bi se zamijenile, pitanje je dogovora s konzervatorima, ali definitivno je vidljiva potreba da se one urede. Ispod njih se nalazi zapušten park koji bi trebalo hortikulturno srediti i osvijetliti.

Također, smanjenjem prometa oko Arene i stvaranjem pješačke zone najvažnije je urediti prednji dio koji se nalazi na samom ulazu u Arenu. Prije više godina ondje je otkrivena antička cesta i ideja je da se stavi u funkciju, da se ona ne prezentira kao spomenik, već da postane pješački dio po kojem će se hodati. Ideja je da se pješačke staze deniveliraju i da se prošire prema platou koji se nalazi ispred Arene, a da onda on dobije ulogu jednog trga koji ima agregacijski dio gdje se ljudi mogu okupljati.

To je praksa koja se u svijetu pokazala ispravnom. Spomenik ovakve važnosti bi trebao biti u žiži pješačke zone i vidjeti se da je produžetak starog grada i Arene, kaže Komšo. Time bi se, zaključuje, povećao broj posjeta u Arenu, smanjila bi se količina čekanja te ne bi bilo više opasnosti za pješake.

- U sezoni se često događa, pogotovo kad je kiša, da imamo red koji je dugačak nekoliko stotina metara, a ondje prolaze automobili i vrlo je prometno, podsjeća Komšo i dodaje da razrađuju prijedlog izrade automatiziranih ulaza s unaprijed kupljenim kartama preko QR kodova, što bi ubrzalo protok ulaska u samu Arenu.

Floričićev muzej

I Paljar potvrđuje da bi ispred spomenika trebalo limitirati ili stopirati promet i pretvoriti tu površinu u šetalište i turističku atrakciju.

- Od Istarske ulice, paralelno uz Šetalište Nella Milottija trebalo bi preusmjeriti promet na tu donju cestu, a gornju cestu do apoteke pretvoriti u pješačku zonu, kaže Paljar. Dodaje i da se u neposrednoj blizini Amfiteatra nalazi dovoljno restorana i kafića, ali i da bi bilo zanimljivo otvoriti restoran u sklopu Muzeja suvremene i moderne umjetnosti koji se gradi iznad Arene.

Pričajući o tom muzeju kojeg planira izgraditi pulski poduzetnik i investitor Kristijan Floričić, a koji je otkupio prostor na lokaciji nekadašnjih Istrinih skladišta iznad Arene, Paljar ističe da je izgradnja muzejskog kompleksa vrlo pozitivna stvar, no i da nije siguran kad će se to moći realizirati budući da je u dvorištu pronađen olovni sarkofag, što bi nakratko moglo stopirati daljnji razvoj.

Komšo tvrdi da bi javni zahodi trebali biti sastavni dio ponude Pule kao turističkog grada, i to ne samo oko Amfiteatra, već u cijelom gradu. Pojasnio je da se unutar Arene nalaze tri sanitarna čvora, a u planu uređenja su i sanitarni čvorovi na suprotnoj strani, odnosno na sjeveru.

Paljar kaže da temu javnog zahoda u Mjesnom odboru Arena iniciraju posljednjih nekoliko godina jer osim Karoline, u okruženju nema ni jednog javnog toaleta.
- I prijašnja i sadašnja vlast govorile su upravo to i rekle da će ih u prvoj godini izgraditi najmanje pet, a de facto ni onaj na Korzu nije sređen. Trebalo bi urediti zahod koji bi, kao i onaj na Karolini, bio namijenjen i muškarcima i ženama i djeci, smatra Paljar.

 (Članak je realiziran uz pomoć proračunskih sredstava Grada Pule za 2022. godinu)

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Pulski Ironman 70.3 rasprodan!
• Renzo Arbore večeras u Areni