SVJETSKI DAN ZAŠTITE DIVLJIH ŽIVOTINJA

AQUARIUM PULA Akvarij se okreće zaštiti najugroženijih jadranskih vrsta - kornjača, raža, koralja i plemenite periske

Jedina smo ustanova u zemlji koja pod ljudskom skrbi drži osjetljive i zaštićene životinje. Ličinke periski smještene su u akvarijskom laboratoriju, a dom im je bazen sa 120 litara morske vode koji se hladi na devet stupnjeva Celzijusa. Periske koje su stigle iz Omiša velike su centimetar i pol, a ove rovinjske nešto veće, mrijestile su se prije. Kada je periska pri izumiranju, bolje je da ličinke budu skladištene u kontroliranim uvjetima, kaže biologinja Aleksandra Bel Dajković

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
(Snimio Dejan Štifanić)

(Snimio Dejan Štifanić)


Danas je u svijetu ugrožen opstanak jedne četvrtine divljih životinja, dok je 60 posto životinja već izumrlo. Situacija je alarmantna, ne postoji ravnoteža koje je nekad bilo, upravo zbog globalnog zatopljenja i onečišćenja koje ljudi uzrokuju. Stoga trebamo voditi život u skladu s divljim životinjama jer samo tako ćemo opstati i jedni i drugi, rekla je Milena Mičić, vlasnica pulskog Aquariuma na Verudeli, na jučerašnjem susretu s novinarima u povodu Svjetskog dana zaštite divljih životinja. Prezentirali su svoje konzervacijske aktivnosti u Odjelu za akvarijski uzgoj koji se nalazi u obližnjoj tvrđavi San Giovanni, a cilj im je podići svijest građana o potrebi zaštite i očuvanja ugroženih životinja.

Ličinke periski i kaneštrele

U pulskom akvariju trenutno provode nekoliko projekata usmjerenih na konzervaciju i očuvanje zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta, kazao je biolog Žarko Jaković, a Mičić dodala da svoj razvoj usmjeruju k zaštiti najosjetljivijih jadranskih vrsta - morskih kornjača, hrskavičnih riba, jadranskih i tropskih koralja te plemenitih periski.

Na Odjela za akvarijski uzgoj, u bazenu u kojem su smješteni školjkaši, jedna nas je kaneštrela dočekala demonstrativno plivajući. Ostali smo ugodno iznenađeni, a Mičić nam je objasnila da one plivaju pomoću aduktora, odnosno mišića, a isto tako je i kod Jakobovih kapica. Trenutno u suradnji sa Sveučilištem u Puli i Prehrambeno-biološkim fakultetom u Zagrebu ovdje provode eksperiment hranjenja kaneštrela, kako bi se na njima istražio utjecaj probiotika.

- Uzgoj školjkaša je dosta težak jer je pogon za njihovo održavanje na životu opširan i kompliciran. Potrebno je uzgojiti mnogo malih mikroalgi kojima se nadomještavaju sve one alge koje se nalaze u moru, a niti tada uvjeti nisu idealni. Ključno nam je znanje i neprestano istraživanje, jer ukoliko se dogodi slučaj kao s periskama, bitno je da znamo kako reagirati da one prežive duže vremena. Promjene u Mediteranu su ogromne, temperatura mora je jako povišena, dok je prije 50 godina bila puno niža, istaknula je Mičić.

Biologinja Aleksandra Bel Dajković ističe važnost suradnje s kolegama iz drugih ustanova u cijelom svijetu, kao što su im u ovom projektu partneri Španjolci, koji im prenose svoja iskustva. Bel Dajković je, pokazavši ličinke periski nedavno pristigle iz Omiša i rovinjskog akvatorija, ukazala na napredak u istraživanju ove ugrožene vrste.

Raže iz sirenine torbice

- Trenutno smo jedina ustanova koja pod ljudskom skrbi drži osjetljive i zaštićene životinje. Ličinke periski smještene su u akvarijskom laboratoriju, a dom im je bazen sa 120 litara morske vode koji se hladi na temperaturi od devet stupnjeva Celzijusa. Periske koje su stigle iz Omiša velike su centimetar i pol, dok su ove rovinjske nešto veće pa možemo reći da su se mrijestile prije. U fazi kada je periska pri izumiranju, stručnjaci i znanstvenici su odlučili da je bolje da ličinke budu skladištene u kontroliranim uvjetima, jer u moru ima mnogo parazita na koje ne mogu stvoriti otpornost. Eventualno se mogu priviknuti i živjeti u toj okolini. Pronalazak ličinka za nas je velika i pozitivna stvar jer trudom, voljom i s puno pažnje možda uspijemo kontrolirati njihovu populaciju. O periskama se donedavno nije mnogo znalo jer je strogo zaštićeni organizam, no danas se sve mijenja. Naš eksperimentalni rad jako je bitan i tu Aquarium Pula ulaže puno snage i resursa u njihovo proučavanje, rekla je Bel Dajković.

Jedna od vrlo ugroženih divljih životinja je i hrskavičnjača raža kamenica koja je zbog prekomjernog izlova i nenamjernog ribolova sve rjeđa i rjeđa u Jadranskom moru. Trenutno se u Aquariumu nalazi 20 beba raža. Dugo im je vremena potrebno da se razmnože, a imaju jako mali broj potomaka. Jaje raže, takozvane sirenine torbice građene su od keratina, a cijeli embrionalni proces događa se u trajanju od 4-5 mjeseci. Zahvaljujući učinkovitim akvarijskim aktivnostima, ovdje se početkom godine izlegao Srećko, prva raža kamenica rođena pod ljudskom skrbi u Hrvatskoj.

- Mi prekontroliramo jaje raže i pratimo cijeli embrionalni razvoj pa znamo kada će se izlegnuti. Sada nam je bitno da educiramo javnost i ribare jer se najviše love slučajnim ulovom ribara, putem parangala i koća, kaže biologinja Matea Stankić.

Rep u muške želve

Kroz Centar za oporavak morskih kornjača prošlo je i oporavilo se više od 170 glavatih želvi. Jedna od njih je i Ella-Ravka, koja je na liječenju radi ozljede na oklopu, za koju se pretpostavlja da je nastala usred naleta na propeler. Dobila je ime po otoku Ravu u blizini kojeg je i pronađena, teška je 26 kilograma, a predviđa se da je starosti između 10 i 15 godina. Za Evu, kao i za druge kornjače, brinu se Žana Moslovac i Alen Kazalac.

- Starost se određuje omjerom između njihove kilaže i dužine i širine oklopa. Kornjača je trenutno u fazi predspolne zrelosti, još ne znamo spol, već možemo samo pretpostaviti. Jedina vanjska karakteristika prema kojoj se određuje spol je dužina njihova repa pa tako mužjaci imaju veće i masivnije repove, ispričala nam je biologinja Žana Moslovac. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater