Prodaja na stolu

Uljanik ide na bubanj usred velikog posla s vojnom industrijom. Hadžić upozorava: "Sve je sada upitno"

| Autor: Boris Bilas
Samir Hadžić (Snimio Milivoj Mijošek)

Samir Hadžić (Snimio Milivoj Mijošek)


Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), kao zakonski zastupnik Republike Hrvatske, objavio je prošlog četvrtka javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda četiriju poslovnih udjela koji nose oko 97,13 posto Uljanik Brodogradnje 1856. U javnom pozivu se navodi da se od zainteresiranih kupaca traži zadržavanje brodogradnje kao djelatnosti na cjelokupnom pomorskom dobru koje pulsko brodogradilište ima u koncesiji. Nominalna vrijednost poslovnih udjela u vlasništvu Republike Hrvatske iznosi 34,38 milijuna eura, a kao početne cijene za njihov otkup CERP je odredio iznos od 11,08 milijuna eura.

Javni poziv za prodaju udjela Uljanika stiže u trenutku kada ovo brodogradilište sa španjolskom Navantijom ulazi u strateško partnerstvo za gradnju vojnih korveta za potrebe Hrvatske ratne mornarice, a direktor Uljanika Samir Hadžić kaže kako je zbog javnog poziva ta suradnja sada pod znakom pitanja. O poslovanju Uljanika, suradnji sa španjolskim brodogradilištem te o protivljenju prodaji državnog udjela u pulskom brodogradilištu, u razgovoru za naš list govori direktor Uljanik Brodogradnje 1856 Samir Hadžić.

Uljanik stoji dobro

CERP je objavio javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda četiriju poslovnih udjela koji nose oko 97,13 posto Uljanik Brodogradnje 1856, kako komentirate tu odluku?

- Ova objava je logički slijed nakon odluke Vlade iz 2024. godine. Smatram da bi, u vremenima u kojima se svijet mijenja, trebalo razmisliti o promjeni ove odluke, jer mislim da su projekti koji slijede bitni za Hrvatsku. U ovom trenutku nezahvalno je komentirati kakav će biti ishod javnog poziva, čekamo da vidimo hoće li biti zainteresiranih i hoće li se mijenjati odluka. Ono što želim naglasiti jest da Uljanik u ovome trenutku ima niz ugovorenih poslova, te da nam država ne daje ništa, na tržištu smo i tržišno stojimo dobro.

Iz vaših se riječi može zaključiti da smatrate kako ovo nije pravi trenutak za prodaju?

- Država je vlasnik i ona ima pravo odlučiti što će napraviti sa svojim vlasništvom, ali nadam se da će promijeniti odluku o prodaji jer su se stvari promijenile od odluke koja je donesena 2024. godine. Pred nama je potencijalno partnerstvo sa španjolskom Navantijom i još niz drugih poslova koji su sada upitni zbog objavljenog javnog poziva. Tako da još jednom apeliram na Vladu i CERP da razmisle o ovoj odluci.

Kakva je daljnja procedura u cijelom procesu?

- Sve je u rukama CERP-a koji je u javnom pozivu propisao uvjete, a po tim uvjetima rok za podnošenje ponuda je 18. kolovoza, a ponude će moći dostaviti samo oni koji u tom roku otkupe ponudbenu dokumentaciju. Ponuditelji će također morati dostaviti i ponudbeno jamstvo u iznosu od 110 tisuća eura, te imaju pravo provesti dubinsko snimanje tvrtke. Vidjet ćemo hoće li biti zainteresiranih i kako će se nakon tog 18. kolovoza rasplesti cijela situacija.

Najviše trpi Uljanik

Imate li kakvih informacija o zainteresiranim kupcima?

- Nemam, znam da ih je u prošlim pozivima bilo, ali na kraju do prodaje nikada nije došlo. Kako će sada biti, ne znam, ali se nadam da će se cijela priča brzo završiti jer najviše trpi poslovanje Uljanika i to baš u trenutku kada smo ušli u završnu fazu pregovora s Navantijom i kada smo trebali ući u neku vrstu partnerstva s tom španjolskom tvrtkom. Sada je sve to pod znakom pitanja što je i logično jer nitko ne želi ulaziti u neke poslovne odnose u trenutku kada se tvrtka prodaje i kada se ne zna tko će joj biti vlasnik. Zato još jednom apeliram na Vladu da zaustave cijeli proces i da Uljaniku daju priliku da radi na tržištu.

Je li možda Navantia zainteresirana za preuzimanje vlasničkog udjela Uljanika?

- Ja tu informaciju nemam, ali budući da je i Navantia u većinskom vlasništvu države, čini mi se da to nije jedna od opcija. Oni su izrazito uspješni u tome što rade i prije par dana su porinuli jednu korvetu u svom brodogradilištu u Cadizu čemu su svjedočili i hrvatski novinari. Tako da su oni okrenuti strateškoj suradnji s brodogradilištima poput Uljanika i mi smo bili na dobrom putu da to ostvarimo, ali bojim se da je sada sve to na čekanju.

U kojoj je fazi bila ta suradnja prije nego što je došlo do raspisivanja javnog poziva za prodaju Uljanika?

- Mi smo potpisali dogovor o strateškoj suradnji s Navantijom i to je pokazatelj da smo na dobrom putu jer sigurno da jedno ugledno brodogradilište poput Navantije ne bi s nama ulazilo u takvu suradnju da nema povjerenje u ono što mi radimo. Suradnja je trebala biti na programu izrade višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, u okviru kojeg Navantia Hrvatskoj nudi platformu Avante 2200/ALFA 3000. Naravno u cijeloj priči pita se i MORH, ali s obzirom na sve veća ulaganja u obrambeni sektor mislim da je i u interesu MORH-a da se takva plovila grade u hrvatskom brodogradilištu. No, kako sam već rekao, sada je sve to pod znakom pitanja jer Španjolci ne žele ulaziti u jedan takav posao, a da ne znaju tko će biti vlasnik u budućnosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Usvajanje novih znanja

Koliko bi to partnerstvo značilo Uljaniku u smislu nekog prijenosa znanja u gradnji vojnih brodova u trenutku kada cijela Europska unija kreće u veliki investicijski ciklus u obrambenoj industriji?

- Budući da se Uljanik već više desetljeća nije bavio gradnjom vojnih brodova, sigurno da bi nam jedna takva suradnja bila značajna u smislu usvajanja nekih novih znanja i tehnologija. To je pogotovo važno jer se, kako ste i sami naglasili, Europska unija okreće vojnoj industriji te je sigurno da i mi u Uljaniku želimo zajahati taj investicijski val. Zato nam je suradnja s Navantijom bila izuzetno važna te nam je otvorila vrata jednoj novoj niši u poslovanju Uljanika. Naravno da naši radnici imaju znanja u drugim nišama te da ne bi gradnja vojnih brodova bila ono na što bi jedno bili okrenuti, ali većina brodogradilišta u, primjerice Italiji ili Španjolskoj, uspješno kombinira vojni i civilni sektor, pa ne vidim zašto to ne bi mogli i mi u Uljaniku.

Kakvo je zapravo trenutačno financijsko stanje u Uljaniku i na kojim se projektima radi?

- Mi smo financijski stabilni i radimo bez ikakve pomoći države i bez jamstava. Naših oko 300 radnika trenutačno je angažirano na novogradnji 526 - brodu za prijevoz žive stoke, a tu je i niz drugih manjih poslova. Idemo u dobrom smjeru, ali sada je sve to upitno jer će potencijalni partneri biti oprezni zbog objave javnog poziva za prodaju Uljanika.

Možete li u ovoj situaciji kao direktor Uljanika uopće kvalitetno planirati budućnost i kakvu budućnost Uljanika prognozirate?

- Bilo kakvo planiranje u ovome je trenutku nemoguće, ali ja sam optimističan i nadam se da će Vlada razmotriti svoju odluku iz 2024. i da će zaustaviti ovaj javni poziv. U tom slučaju vidim svijetlu budućnost Uljanika što smo uostalom i dokazali od 2024. do danas jer u tom periodu poslujemo pozitivno, bez pomoći države, a ako se priključimo i valu naglog rasta brodograditeljske industrije u cijeloj Europi, a pogotovo u vojnom sektoru, onda je budućnost Uljanika još bolja i vjerujem još uspješnija.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama