Hrvatski kroz pjesme
U Puli uče jezik uz Massima, Arsena i Vitasovića. Najteži su im, naravno, padeži
(Snimila Vanesa Begić)
Ljudi kroz život mijenjaju gradove, države, kontinente, i to iz raznih razloga. Nekada to budu, kao što je kroz povijest više puta zabilježeno na svim paralelama i meridijanima, selidbe zbog ratova, potrage za poslom, boljim životom, nekada i zbog želje za upoznavanjem novih krajeva, ljudi, jezika, kultura i civilizacija, a ponekad to bude i zbog ljubavi. Različite priče, sudbine, jezici, kulture.
Različite sudbine
Tania dolazi iz dalekog Perua, Katerina i Nadežda iz Ukrajine, Vanessa s Tenerifa, Dania iz Argentine, a Oriol iz Španjolske. Različiti su ih putevi doveli do Pule. Oriol radi u NK Istri 1961, Katerina i Nadežda pronašle su utočište i svoj drugi dom u Puli zbog rata u Ukrajini, Vanessa piše doktorat na Fakultetu ekonomije i turizma pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, Daniju je tu dovela ljubav, a Taniju stipendija za učenje hrvatskog jezika Ministarstva demografije i useljeništva.
- Cilj programa je kroz čitanje kraćih književnih formi i razgovor o pročitanome osnažiti osobe koje uče hrvatski kao novi jezik i/ili ga nedovoljno poznaju i upotrebljavaju. Članovi čitateljskog kluba imat će prigodu učiti hrvatski kroz pisanu riječ, vježbati konverzaciju na hrvatskome jeziku te kroz pročitano i razgovor upoznavati hrvatsku kulturu i baštinu. Ovaj čitateljski klub nova je aktivnost namijenjena strancima i raseljenim osobama, a koje Knjižnica organizira s namjerom da bi se osobama koje su se doselile u Pulu iz inozemstva pomoglo da se osjećaju dobrodošlo, da se lakše integriraju u zajednicu te da im se pruži prilika za stvaranje novih društvenih kontakata i zajedničkih iskustava, kazala je Iva Lanča Joldić, koordinatorica programa u Gradskoj knjižnici i čitaonici koja vodi taj klub uz Barbaru Buršić, iz pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika.
Prilikom našeg posjeta tom čitateljskom klubu, vladala je vrlo vesela atmosfera, a jezik su učili uz glazbu. Kroz pjesme Massima Savića, Serđa Pavata, Tomislava Ivčića, Parnog valjka, Arsena Dedića i drugih, učili su vokabular vezan uz raspoloženje, emocije, tugu, radost, smijeh, a posebno im je bilo zanimljivo čuti ponešto iz istarskog dijalekta zahvaljujući pjesmama Alena Vitasovića.
Najteži su im - padeži
Ukrajinkama su riječi iz hrvatskog književnog bile dosta bliske, a Južnoamerikankama dijalektalni termini bliski talijanskom bili su posebno zanimljivi. Općenito, svima su njima pjesme Massima Savića bile emotivne, ponekad i tužne, ali, kako su rekli »jako lijepe«, a one Serđa Pavata jako vesele i energične. Članovi ovog čitateljskog kluba sastaju se dva puta mjesečno, svaki drugi tjedan, a nakon ljetne pauze, nastavit će i na jesen s tim susretima. Na prethodnome susretu bilo je govora o putopisima i o putovanjima. Svi su se složili da razgovarajući, uz pogreške i sve ostalo, će najlakše naučiti hrvatski i njegove specifičnosti, a najteži su im - padeži. Ukrajinke su navele sličnosti s njihovim jezikom, a Južnoamerikanke su kazale da su što zbog posla, što zbog ljubavi, naučile osnove komunikacije te da kroz svakodnevne situacije uče jezik, isto kao što je to potvrdio i Oriol.
