"Japonika" izaziva zabrinutost
Štetočina se širi po biljkama Pule i okolice: Je li invazivna štitasta uš nakon murve i trešnje prešla i na maslinu?
Murva u Fažani (Snimio Zvjezdan Strahinja)
Brzošireći uvozni štetnik azijska pamučna štitasta uš (Takahashia japonica Cockerell), sve je prisutnija na gradskom zelenilu i voćnjacima južne Istre, posebno u Puli, Medulinu i Fažani. A ovih dana maslinare uznemiruje glasina da je invazivna "japonika" na medulinskom području prešla čak i na maslinu. Za sada nam nitko kao istinitu nije mogao potvrditi tu informaciju koja kola među maslinarskim grupama na društvenim mrežama, niti nam je poznato otkud je potekla, a kamoli da smo došli do fotografija maslina s prepoznatljivim bijelim prstenovima - ootekama štitaste uši. Pokaže li se pak glasina točnom, maslinari će imati još jednog štetnika na grbači.
Uš koja iscrpi biljku
- Azijska pamučna štitasta uš ne dovodi do velikih šteta na samom stablu. Hrani se širokim spektrom listopadnog drveća, oslabi i iscrpi biljku koja je onda podložna drugim sekundarnim štetnicima, kaže nam dr.sc. Nediljko Landeka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, inače i sam maslinar. Za njega je mala vjerojatnost da se invazivna uš proširila na ulike, i to tek sada, s obzirom da je kukac prisutan u Puli već šest godina i s obzirom na brojnost nasada maslina u okolici Pule.
- Izgleda da T. japonica ipak preferira listopadno drveće, ali s invazivnim vrstama nikada se ne zna. Voli kinesku mimozu ili albiciju, koja je njena domicilna vrsta iz postojbine, zatim murvu, javor, grab i ladonju. Ali, sad se sve više viđa i na višnji, na trešnji i na lijeski. Kad bi se potvrdilo da je prešla i na maslinu, to bi bio prvi takav slučaj. Pojavljuje se na novim domaćinima, a na kojoj vrsti drveća će se zaustaviti to ne možemo znati, kaže Landeka.
Najpouzdaniji izvor za provjeru informacije o prijelazu T. japonike na masline je pulsko komunalno poduzeće Herculanea, koje je u siječnju pozvalo građane da im prijavljuju svaki novi nalaz azijske štitaste uši kako bi se što prije reagiralo i suzbijalo.
- Ne, na maslini još nismo imali takav slučaj. T. japonica ima veliki popis domaćina i na njemu nema maslina. Ali to ne znači da, uslijed raznih novih uvjeta koje nađe u novom okruženju, neće i ovdje naći nekog novog domaćina poput masline, rekla nam je diplomirana inženjerka agronomije Tatjana Mandić Bulić, rukovoditeljica hortikulture u Herculanei. Komunalno poduzeće i dalje prikuplja dojave građana, a tretiranje stabala protiv ovog nametljivog kukca provodi tvrtka Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke, uz Herculaneinu suradnju i nadzor.
Karakteristični bijeli prstenovi
Stablo "zaraženo" azijskom pamučnom štitastom uši lako je prepoznati po bijelim prstenovima – ootekama. U njima kukac polaže jaja i iz njega se šire nimfe u dalje osvajanje područja, odnosno stabala.
- Te ooteke ljudima izgledaju uznemirujuće jer su neobične i nisu ih nikad prije vidjeli. A zapravo malu štitastu uš ionako nitko ne vidi. Ooteke su tipičnog prstenastog oblika, to su bijela voštana spremišta za jajašca, objašnjava Landeka.
Kad se T. japonica pojavila kod nas 2020. godine, Pula je bila tek treća lokacija u Europi – prvo je evidentirana u Milanu, a zatim u Velikoj Britaniji. Od tada se širi Puljštinom. Obožava murve, sve više voli druge voćke. Prije dvije godine zapazili su je u Varaždinu gdje se također brzo širi.
Vjeruje se da je u Pulu stigla s ukrasnim biljem iz Italije već 2019., a kad su prvi put primijećeni bijeli prstenovi nije se ni znalo o čemu se radi. Kao nova vrsta u našim krajevima evidentirana je u proljeće 2020. godine i identificirana kao T. japonica. I to na pet pulskih lokacija - u Nazorovoj, u Mutilskoj, na Medulinskoj, kod bolnice i kod Pattinaggia, na stablima kineske mimoze, javora i murve. Landeka se prisjeća da je Centar je za invazivne vrste Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča tada izdao "potjernicu" s natpisom "Traži se neobični kukac: Takahashia japonica", da su se u praćenje uključile stručne službe i prirodoslovci, kao i građani na društvenim mrežama.
"Locirati, identificirati, uništiti!" glasio je naslov ekskluzivnog teksta Glasa Istre o novoj vrsti u našem kraju iz lipnja 2020. godine. Ali T. japonicu, koja je danas sveprisutna, očito se nije dalo uništiti tek tako.
- Uništiti je nećemo, možemo pokušati kontrolirati brojnost u našem okruženju, tako da biljke koje su napadnute zimi tretiramo sredstvom protiv štitastih uši (bijelo ulje). Na proljeća treba podrezati grane i spaliti ooteke, jer se iz njih razvijaju male nimfe koje raznosi vjetar. S vjetrom se ona i širi. Ili možemo angažirati ovlaštenu tvrtku za zaštitu bilja, koja će primijeniti odgovarajuće insekticide. Isto kao što za Grad Pulu, odnosno Herculaneu, napadnuta stabla tretira ovlaštena tvrtka Dezinsekcija Rijeka, kaže Landeka.
Nije opasan po zdravlje
Pritom naglašava da azijska pamučna štitasta uš nije kukac koji je imalo opasan po ljudsko zdravlje.
- Kad smo te 2020. javili u ministarstvo da imamo novu invazivnu vrstu ona nije proglašena karantenskim štetnikom, tako da nije ni izdata naredba o obavezi suzbijanja s obzirom da ne dovodi do velikih šteta, kaže Landeka. Uz prepoznatljive bijele prstenove, stablo napadnuto štitastom uši može se prepoznati i po oblijetanju pčela bez, naizgled, posebnog razloga – uši proizvode mednu rosu, koja pak privlači kukce u potrazi za nektarom.
