Posljednjih tjedana gotovo da nema ulice u Puli koja nije raskopana. Radovi na postavljanju optičke infrastrukture obećavaju brži i stabilniji internet, no građani sve glasnije negoduju zbog načina na koji se saniraju prometnice nakon zahvata. Zakrpane ceste, rupe na svakom koraku i neravni kolnici postali su svakodnevica. Na problem je prošlog tjedna upozorila gradska vijećnica Dušica Radojčić, postavivši pitanje odgovornosti za štetu nastalu tijekom radova: "Tko će i kada pravilno popuniti rupe na cesti, je li to dužnost T-coma ili Grada?"

(Snimio Milivoj Mijošek)

Komunalci na terenu

Gradonačelnik Peđa Grbin istaknuo je da su komunalni redari na terenu, da je izdano oko 200 tisuća eura kazni za neodgovarajuće izdvedene radove i naloženo je otklanjanje nepravilnosti.

(Snimila čitateljica)

- U ovom trenutku Hrvatskom telekomu preostalo je iskopati 970 metara kabla u Mutilskoj i Vitezićevoj, ali isto tako za popraviti 13 kilometara prekopa. Rok koji imaju za dovršetak 13 kilometara saniranja je 16. svibnja, do tad mora biti gotovo. Nakon toga će nam slijediti dio radova koji će biti manje opterećujući za građane i infrastrukturu, ali nužan za prikopčavanje, a to je upuhivanje optike u cijevi. U pravilu ne bi trebalo izazvati situacije da treba kopati, ali na 100 kilometara postoji mogućnost da je neki metar oštećen, što će trebati popraviti, što će se onda učiniti o njihovom trošku, rekao je Grbin. Dodao je i da ako dođe do određene ozljede, a bilo ih je, napominje, odgovornost je na onom tko je vršio prekop, na izvođaču i naručitelju radova, a to je Hrvatski Telekom.

Pojasnio je i kako se projekt provodi u sklopu Europskog plana oporavka i otpornosti, gdje digitalna transformacija predstavlja jedan od ključnih stupova razvoja.

(Snimila čitateljica)

Širenje optičkih područja

- Država je dodijelila određena sredstva Hrvatskom Telekomu za širenje optičkih područja u brojnim hrvatskim gradovima. Od svih tih zahvata, onaj na području grada Pule bio je najopsežniji i obuhvatio potrebu postavljanja stotinjak kilometara optičkih kablova. Program je bio vrlo izazovan, suočen s kratkim vremenskim okvirima, a prethodno su mu prethodile izmjene pravilnika na razini države koji su uveli u naš sustav pojmove koji se prije nisu koristili kao što su mini rov i mikro rov, a to su rovovi široki 15-ak centimetara, dubine do 40 centimetara, odnosno širine 7 centimetara i dubine 30 centimetara, na koje se postavlja optička infrastruktura i koji se rade ovako kao što smo imali prilike vidjeti, bolje rečeno, ne radi ovako kao što smo imali prilike vidjeti. Grad je prije nešto više od godine potpisao partnerski sporazum s HT-om gdje je morao osigurati podršku i čitav niz drugih stvari, u protivnom bi riskirao naknadu štete samom izvođaču, odnosno HT-u kao korisniku europskih sredstava, da se projekt nije realizirao, jer sredstva nisu povukli. Mi smo, naravno, smo svoj dio posla odradili korektno, trase su definirane i provodimo nadzor u onom segmentu u kojem mi smijemo, kazao je Grbin.

(Snimila čitateljica)

Povezane vijesti

• Program građenja komunalne infrastrukture u Puli: EVO NA ŠTO SE LANI UTROŠILO NAJVIŠE NOVCA
• ZABRANA RADA NEDJELJOM NA MALA VRATA? Čini se da Grad Pula ne želi zabraniti građevinske radove samo u sezoni, nego tijekom cijele godine na određene dane
• Kreće izgradnja optičke mreže u Puli: Provjerite na kojim adresama će biti dostupan brži internet