Simpozij Histria
Stručnjaci u Puli o crijevnom mikrobiomu i novim pristupima liječenju probavnih bolesti
(Snimila Doria Mohorović)
U pulskom hotelu Histria ovog je vikenda otvoren 5. simpozij o suvremenom značenju crijevne mikrobiote, znanstveni i stručni skup koji donosi najnovija saznanja o njenoj ulozi u zdravlju i bolesti.
Simpozij, koji je upravo u tijeku, organiziraju Centar za digestivnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilište u Rijeci, Hrvatsko gastroenterološko društvo i Hrvatsko društvo za digestivnu kirurgiju, uz podršku Europsko društvo za Neurogastromotilitet (ESNM). Jubilarno izdanje konferencije okuplja širok spektar stručnjaka - gastroenterologe, digestivne kirurge, pedijatrijske gastroenterologe, ginekologe, farmaceute i prehrambene biotehnologe. Uz hrvatske liječnike, među predavačima su i stručnjaci iz Italije, Njemačke, Austrije, Poljske i Srbije.
Jedan od domaćina i govornika na skupu, gastroenterolog i rektor Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. Goran Hauser, istaknuo je kako se percepcija mikroorganizama u medicini posljednjih godina značajno mijenja.
- Kad kažemo mikrobi, ljudi se često odmah uplaše bolesti. Međutim, tek jedan do dva posto mikroorganizama je štetno, dok su svi ostali zapravo korisni. Oni pomažu u probavi hrane, održavaju naš imunološki sustav zdravim i to je ono što želimo naglasiti - vidjeti gdje nam mikrobi mogu biti od koristi, naglasio je Hauser.
Znanstveni i stručni program obuhvaća niz interdisciplinarnih tema.
- Utjecaj mikroba zapravo je prisutan u cijelom organizmu, ali ove godine, primjerice, imamo sekciju koja govori o tome kako hranom možemo potaknuti razvoj dobrih bakterija umjesto loših. Drugim riječima, koliko je prehrana važna za naš crijevni mikrobiom. Također ćemo razgovarati o utjecaju crijevnog mikrobioma na kožu. Posebnost ove konferencije bit će i velika sekcija o hematoonkološkim bolestima - zašto neki pacijenti ne reagiraju na kemoterapiju. Postoje određene ideje da bi i naše crijevne bakterije mogle biti odgovorne za način na koji organizam reagira na kemoterapiju, pojasnio je Hauser.
Upitan koji su trenutačno najveći izazovi u liječenju crijevnog mikrobioma, Hauser odgovara da je to "velik broj bakterijskih sojeva koji su danas dostupni na tržištu".
- Moramo točno vidjeti koja je bakterija, odnosno koji je bakterijski soj koristan za koje stanje. Recimo, do sada smo uvijek govorili probiotik, međutim kad kažemo probiotik to je preširok pojam, mi sad moramo ići u usmjerenu personaliziranu terapiju da znamo točno kojem je pacijentu koji pripravak koristan, dobar i može pomoći, objašnjava rektor.
Završni dan konferencije donosi i poseban regulatorni panel posvećen probioticima, na kojem će sudjelovati predstavnici Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), pa će se tako sutra raspravljati o mogućnostima unaprjeđenja sigurnosti i kontrole probiotičkih proizvoda, koji se u većini slučajeva i dalje vode kao dodaci prehrani.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
